Kako navode, više američkih dužnosnika upoznato je s tim pitanjem. Oni upozoravaju da nije jasno jesu li izraelski čelnici već donijeli konačnu odluku, a unutar same američke vlade postoje značajna neslaganja o tome koliko je vjerojatno da će Izrael zaista poduzeti akciju.

Hoće li i kako Izrael napasti, vjerojatno će ovisiti o ishodu američkih pregovora s Teheranom u vezi s njegovim nuklearnim programom, navodi CNN, pozivajući se na izvore.

Ovakav bi napad predstavljao drastičan raskid s politikom predsjednika Trumpa, istaknuli su ti dužnosnici. Također, napad bi lako mogao izazvati širu regionalnu eskalaciju sukoba na Bliskom istoku – nešto što su Sjedinjene Države nastojale izbjeći od početka 2023. godine, kada su napetosti zbog rata u Gazi počele rasti.

"Šansa za izraelski napad na iransko nuklearno postrojenje značajno je porasla posljednjih mjeseci", izjavila je druga osoba upoznata s američkim obavještajnim podacima o toj situaciji. "A izgledi da Trumpov dogovor između SAD-a i Irana, koji ne uklanja sav iranski uran, postane stvarnost, čine napad vjerojatnijim."

Uočena kretanja izraelske vojske koja ukazuju na mogući napad

Povećana zabrinutost ne proizlazi samo iz javnih i privatnih izjava viših izraelskih dužnosnika koji sugeriraju da razmatraju takav potez, već i iz presretnutih izraelskih komunikacija i uočenih kretanja izraelske vojske koja bi mogla ukazivati na nadolazeći napad, izvještavaju brojni izvori koji su upoznati s obavještajnim podacima.

Među vojnim pripremama koje su Sjedinjene Države uočile nalazi se premještanje zračnog streljiva i završetak zračne vježbe, rekli su dva izvora.

No, isti ti pokazatelji također bi mogli ukazivati samo na pokušaj Izraela da izvrši pritisak na Iran, kako bi odustao od ključnih principa svog nuklearnog programa, signalizirajući posljedice ukoliko to ne učini – čime bi se ukazale na stalno promjenjive složenosti s kojima se suočava Bijela kuća.

CNN je zatražio komentar od Vijeća za nacionalnu sigurnost i ureda izraelskog premijera, dok izraelsko veleposlanstvo u Washingtonu nije komentiralo situaciju.

Trump je javno zaprijetio vojnom akcijom protiv Irana ako pregovori njegove administracije za postizanje novog nuklearnog sporazuma koji bi ograničio ili potpuno uklonio iranski nuklearni program propadnu. Međutim, Trump je također postavio vremensko ograničenje za trajanje američkog angažmana u diplomatskim naporima.

U pismu iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Ali Khameneiju, sredinom ožujka, Trump je postavio rok od 60 dana za uspjeh tih napora, prema izvoru upoznatom s tom komunikacijom. Prošlo je više od 60 dana otkako je pismo dostavljeno, a prošlo je i 38 dana od početka prve runde pregovora.

Visoki zapadni diplomat, koji se ranije ovog mjeseca sastao s predsjednikom, rekao je da je Trump poručio SAD-u da će pregovorima dati samo nekoliko tjedana da uspiju prije nego što pribjegne vojnoj akciji. No, za sada je politika Bijele kuće usmjerena na diplomaciju.

Izrael 'između čekića i nakovnja'

To je Izrael stavilo "između čekića i nakovnja", izjavio je Jonathan Panikoff, bivši visoki dužnosnik obavještajne službe specijaliziran za regiju. Premijer Benjamin Netanyahu podložan je pritisku da izbjegne američko-iranski dogovor koji Izrael ne smatra zadovoljavajućim, ali i da ne odgurne Trumpa – koji je već raskinuo s izraelskim premijerom u ključnim sigurnosnim pitanjima u regiji.

"Na kraju dana, donošenje izraelskih odluka ovisit će o političkim odlukama i akcijama SAD-a, te o tome kakve će sporazume predsjednik Trump postići ili neće postići s Iranom", rekao je Panikoff, dodajući da ne vjeruje da bi Netanyahu bio spreman riskirati potpuni raspad odnosa s SAD-om pokretanjem napada bez barem prešutnog odobrenja Washingtona.

Iran je najranjviji u posljednjih nekoliko desetljeća

Iran se trenutno nalazi u svojoj najslabijoj vojnoj poziciji u desetljećima, nakon što je Izrael bombardirao njegove pogone za proizvodnju projektila i protuzračnu obranu u listopadu, a u kombinaciji s gospodarstvom oslabljenim sankcijama i izraelskim napadima na njegove najmoćnije regionalne posrednike. Izrael, prema američkim dužnosnicima, vidi priliku.

Sjedinjene Države pojačavaju prikupljanje obavještajnih podataka kako bi bile spremne pomoći ako izraelski čelnici odluče napasti, rekao je jedan viši američki dužnosnik za CNN. Međutim, izvor upoznat s načinom razmišljanja Trumpove administracije izjavio je da SAD vjerojatno neće pružiti pomoć Izraelu u izvođenju napada na iranske nuklearne lokacije u ovom trenutku, osim u slučaju velike provokacije od strane Teherana.

Može li Izrael uništiti iranski nuklearni program?

Izrael nema kapacitet za uništavanje iranskog nuklearnog programa bez pomoći Sjedinjenih Država, uključujući dopunu gorivom u zraku i bombe potrebne za prodor u objekte duboko pod zemljom, što je potreba koja se također pojavljuje u prethodnim američkim obavještajnim izvještajima, prema izvoru upoznatom sa situacijom.

Izraelski izvor rekao je za CNN da bi Izrael bio spreman samostalno poduzeti vojnu akciju ako SAD pregovaraju o onome što je ovaj izvor opisao kao "loš dogovor" s Iranom koji Izrael ne bi mogao prihvatiti.

"Mislim da je vjerojatnije da će Izrael izvršiti napad kako bi pokušao spriječiti dogovor ako smatraju da će Trump biti zadovoljan 'lošim dogovorom'", izjavio je drugi izvor upoznat s američkom obavještajnom službom. "Izraelci nisu skrivali to nam signalizirati... i javno i privatno."

Napad vojnim avionima ili projektilima dugog dometa?

Procjena američke obavještajne službe iz veljače sugerira da bi Izrael mogao upotrijebiti ili vojne zrakoplove ili projektile dugog dometa kako bi iskoristio oslabljene sposobnosti protuzračne obrane Irana, izvještava CNN.

No, ista procjena također sugerira da bi takvi napadi samo minimalno unazadili iranski nuklearni program i da ne bi bili trajno rješenje za sve probleme.

"To je pravi izazov za Netanyahua", rekao je Panikoff.