KONAČNI REZULTATI

Aleksandar Vučić i SNS osvojili većinu u Srbiji

17.03.2014 u 18:37

Bionic
Reading

Republičko izborno povjerenstvo (RIK) potvrdilo je u ponedjeljak da su Aleksandar Vučić i koalicija okupljena oko njegove Srpske napredne stranke (SNS) osvojili 158 zastupničkih mandata u parlamentu Srbije s osvojenih 48,34 posto glasova

Na temelju 99,08 posto obrađenih biračkih mjesta, odnosno 99, 44 posto biračkog tijela, 44 zastupnika u parlamentu imat će i koalicija okupljena oko socijaliste Ivice Dačića (SPS-PUPS-JS), 19 zastupnika će imati Demokratska stranka (DS) Dragana Đilasa (19) i 18 Nova demokratska stranka (NDS) Borisa Tadića.

Manjinske stranke u parlamentu predstavljat će ukupno 11 zastupnika - Savez vojvođanskih Sađara (6), Stranka demokratske akcije Sandžaka (3)i stranka Albanca sa juga Srbije, Partija za demokratsko delovanje Riza Haljimi (2).

Za SNS je glasovalo 48,34 posto upisanih birača (1.727.444 glasa), socijalisti su dobili 13, 51 posto (482.710), DS 6,04 posto (215.923), a NDS 5,71 posto (203.916 birača).

Potpredsjednik naprednjaka i ministar pravosuđa u tehničkom mandatu Nikola Selaković podsjetio je komentirajući rezultate izbora da naprednjaci imaju apsolutnu većinu za formiranje vlade, ali ih dijeli samo osam zastupničkih mjesta do dvotrećinske većine koja je neophodna za promjenu državnog ustava.

Kako je za radioteleviziju Srbije (RTS) rekao Selaković, SNS sama može formirati vladu, ali je za neke promjene potreban širi konsenzus i potpora nekih drugih stranaka.

Ocjene su analitičara da Vučiću treba širi konsenzus za promjenu ustava, poglavito ako se bude radilo na izbacivanju preamule ustava u kojoj je Kosovo definirano kao dio teritorija Srbije što će prema nekim tumačenjima biti uvjet srbijanskog napredovanja na europskom putu.

Vučić je već ranije najavio da će promjena ustava biti jedan od uvjeta za ulazak u EU, no naprednjaci su tvrdili da se protive eventualnom ukidanju preambule ustava Srbije posvećene Kosovu. 'Ako bi došlo do promjene Ustava, SNS ne bi dozvolila da bude ugrožen teritorijalni integritet Srbije u okvirima današnjeg ustava. Dakle, da ponovimo, teritorijalni integritet u okvirima aktualnog ustava. Mi ne bismo ukinuli preambulu o Kosovu', izjavio je sredinom veljače srbijanskim medijima član Središnjeg odbora SNS Veroljub Arsić.

Vođa naprednjaka Aleksandar Vučić kazao je u intervjuu tijekom izborne noći da će razgovarati sa svima jer ga "ne zanima forma, nego suština" najavivši da će razgovarati i s liderima SPS-a Ivicom Dačićem, DS-a Draganom Đilasom i NDS-a Borisom Tadićem.

U parlamentu su u tri manjinske stranke, s ukupno 11 zastupnika, koje nisu bile obvezne dosegnuti izborni prag od pet posto već samo tzv. prirodni prag pa su broj mandata osvojile podjelom broja izišlih birača s brojem pojedinačno osvojenih glasova.

Ispod izbornog praga ostala je DSS Vojislava Koštunice s 4,24 posto glasova, LDP Čedomira Jovanovića s 3,35 posto i Ujedinjeni regioni Srbije (URS) Mlađana Dinkića 3,04 posto, zbog čega je Dinkić u nedjelju priopćio da se povlači iz politike.

Politički analitičar i ravnatelj Transparentnosti Srbija Vladimir Goati ocijenio je da će rezultati izbora imati velike posljedice po stranke koja su ostale ispod cenzusa jer će teško preživjeti do idućih izbora.

'Stranke koje nisu prešle cenzus suočit će se s gubitkom državnog financiranja i vlastitih donatora pa će im biti teško preživjeti do idućih izbora', kazao je Goati dodavši da te stranke, 'ako i prežive, neće imati velike šanse na idućim izborima' jer neće biti financirane četiri godine.

Preko izbornog praga nije prešao ni konzervativno-nacionalistički pokret "Dveri" (3,57 posto), radikali (SRS) Vojislava Šešelja (2 posto) i donedavni ministar gospodarstva Saša Radulović s listom 'Dosta je bilo' (2,08 posto).

Svi ostali sudionici osvojili su manje od jedan posto glasova, a kako su ocijenili u RIK-u, oko 30.000 glasova kosovskih Srba ne mogu utjecati na promjenu broja osvojenih mandata.

Republičko izborno povjerenstvo će konačne i službene rezultate priopćiti najkasnije u četvrtak, 20. ožujka u 20 sati, od kada počinje teći rok od 30 dana za konstituiranje novog saziva republičkog parlamenta čija se prisega očekuje do 19. travnja.