Milanović je na početku istaknuo koliko su Ujedinjeni narodi značili i za Hrvatsku prilikom borbe za samostalnost.

'Za Hrvatsku, Ujedinjeni narodi znače glavna svjetska institucija. Kada smo se borili za svoju neovisnost i teritorijalni integritet, UN je imao glavnu ulogu. Naša borba nije bila laka, a UN je za nas bio sigurna luka. To iskustvo je bilo produktivno za Hrvatsku i UN i donijelo nam je mnoge lekcije, a jedna od njih je mirna teritorijalna reintegracija', rekao je Milanović na početku govora.

Spomenuo je i svjetske sukobe, koji predstavljaju i izazov za međunarodnu zajednicu. 'Nadamo se da će besmisleno stradavanje ljudskih života u Ukrajini što prije prestati. Pozdravljamo nedavne diplomatske napore i potičemo uključiv dijalog koji može donijeti mir', kazao je.

Pozvao na priznanje Palestine

'U Gazi su ubijene deseci tisuća žena i djece. Milijuni ljudi žive bez sigurnosti, hrane, lijekova i osnovnog ljudskog dostojanstva. Ovo je više od običnog rata – to je pokolj. Hitno pozivamo na njegov prekid, na sigurnu dostavu pomoći, osobito djeci, te na oslobađanje svih talaca. Trajni mir može doći jedino kroz univerzalno priznavanje legitimnih političkih težnji palestinskoga naroda, koje su mu dugo uskraćivane. Vrijeme je da to poglavlje zatvorimo', poručio je Milanović.

Hrvatski predsjednik također se osvrnuo i na druga, ne toliko vidljiva, krizna žarišta. 'U Sudanu se pred našim očima odvija jedna od najtežih humanitarnih katastrofa 21. stoljeća', poručio je.

'Mir je više nego utišavanje oružja. Mir traži da i spriječimo nove ratove i zaustavimo cikluse nasilja iz prošlosti. Trajni mir počiva na demokraciji i legitimnom pravu da narod izabere svoje vođe', dodao je.

'Svi moraju poštivati Daytonski sporazum'

'U našoj regiji, Hrvatska vodi legitimne političke procese kao bazu za napredak. Članstvo u EU nije lijek za sve, ali je poticaj na razvoj kao što i primjer Hrvatske pokazuje', poručio je govoreći o regiji.

'Ustajemo protiv potkopavanja mira u BiH. Tražimo puno priznanje konstitutivnog sastava triju naroda. Sve strane, kao i međunarodna zajednica, moraju poštovati Daytonski-pariški mirovni sporazum i pravo da svi narodi imaju svog zastupnika na svim razinama. To je preduvjet europskog napretka BiH. Trajni mir se ne može nametnuti, on se gradi i ako će biti održiv - mora uključivati poštivanje ljudskih prava', poručio je Milanović o BiH.

Naglasio je i kako Hrvatska i dalje traži odgovore na to što se dogodilo s osobama nestalim tijekom Domovinskog rata.

'U Hrvatskoj, desetljećima nakon Domovinskog rata, obitelji još uvijek tragaju za 1.744 nestale osobe, to nisu samo brojevi već ljudske duše. Kao supredsjedateljica Globalne alijanse za nestale, Hrvatska se oslanja na svoje bolno iskustvo kako bi povećala globalnu vidljivost ovog pitanja, podijelila dobre prakse i ojačala suradnju. Pravda usmjerena na preživjele ugrađena je u naše zakonodavstvo i potičemo druge da slijede taj put. Također dijelimo hrvatski model traženja nestalih osoba. On počiva na učinkovitoj međuresornoj suradnji te na sveobuhvatnom i transparentnom pristupu bez diskriminacije, u skladu s najvišim međunarodnim standardima. Imajući to na umu, Hrvatska je ponosna što će kasnije danas, na marginama sjednice, biti domaćin događaja na visokoj razini o nestalim osobama u oružanim sukobima, posvećenog unapređenju potrage za odgovorima', rekao je.

Klimatske promjene

'Predani smo nastojanju da se udaljimo od fosilnih goriva i očekujemo da će ciljevi biti još ambiciozniji u smislu klimatske mape. Hrvatska je zabrinuta oko ugrožavanja zdravlja ljudi i životinja i zato pozdravljamo sporazum koji je potpisan ranije ove godine. Hrvatska zna da je zdravlje globalna odgovornost i da je povezana i sa zaštitom prirode uključujući i more, zato smo ratificirali sve sporazume koji se odnose na zaštitu oceana i mora', rekao je Milanović.

Podsjetio je da Hrvatska pomaže Ukrajini sa svojim iskustvom u razminiranju.

'Promjene oko nas nisu povijesna jeka nego je riječ o globalnoj preobrazbi. Nove tehnologije oblikuju sve aspekte društva, dronovi su pravi primjer za to. Oni nas podsjećaju koliko su naše pretpostavke o vođenju ratova zastarjele', dodao je hrvatski predsjednik.

'UN se mora prilagoditi da ostane relavantan i da odgovori na nove izazove. U tome je Vijeće sigurnosti ključno - mora postati učinkovitije, uključivije, transparentnije i odgovornije. Hrvatska podupire proširenje u obje kategorije članstva i snažnu zastupljenost nezastupljenih regija, posebice Afrike', kazao je Milanović.

Dodao je da Hrvatska podupire Fond za izgradnju mira.

'UN ne postoji sam za sebe, već da služi čovječanstvu: da spašava i unapređuje živote, štiti dostojanstvo i slobode te promiče mir, sigurnost i održivi razvoj. Na svoju 80. obljetnicu imamo dužnost ostaviti budućim generacijama sustav UN-a koji je snažniji, a ne slabiji. Hrvatska će nastaviti braniti načela Povelje i međunarodnog prava, podržavati multilateralna rješenja te graditi partnerstva utemeljena na poštovanju i odgovornosti. Svijetu ne nedostaje strategija, velikih ideja, izvješća ni rasprava. Ono što mu nedostaje jest politička hrabrost i odlučnost. Pronađimo tu hrabrost zajedno – i dokažimo da multilateralizam može odgovoriti ovom trenutku i suočiti se s izazovima našeg vremena', zaključio je Milanović.