stručnjakinja za medijsko pravo

Alaburić: Hrvatska već desetljećima ima problem s govorom mržnje

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 22.10.2020 09:31
  • Objavljeno 22.10.2020 u 09:31
Odvjetnica Vesna Alaburić

Odvjetnica Vesna Alaburić

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

'Hrvatska već godinama i desetljećima ima problem s govorom mržnje, no mislim da smo se relativno dobro nosili s time', kaže odvjetnica i stručnjakinja za medijsko pravo Vesna Alaburić

'Problem je kada političari svaku kritiku, pa i kada ona u sebi sadrži mrzilačke elemente, smatraju govorom mržnje. Ona to nije, jer je govor mržnje ono što karakterizira netrpeljivost, netolerancija prema određenim društvenim skupinama koje su definirane prema nekim kriterijima', rekla je odvjetnica Vesna Alaburić za N1 o govoru mržnje.

Dodala je kako je drugi problem, kako joj se čini, što poistovjećujemo govor mržnje i pozivanje na nasilje.

'A pozivanje na nasilje je ono što je u društvu dopušteno ograničiti svim raspoloživim mjerama', dodala je.

Govor mržnje treba biti uređen zakonima i konvencijama i to je napravljeno, ističe, ali dodaje kako je naš Kazneni zakon možda nedostatak u tom pogledu, 'on sankcionira govor mržnje ako govornik ima namjeru da potakne na nasilje i mržnju prema manjinskim skupinama. Ako nema tu namjeru, on neće biti kažnjen, bez obzira na sadržaj'.

Dodaje i da ne smijemo sprječavati slobodu javne rasprave te da kritika vladajućih, političara ne smije biti sankcionirana kazneno.

'Izražavanje vlastitih političkih stavova koji uključuju žestoku kritiku državnih dužnosnika po mojem mišljenju ne može podlijegati nikakvim ograničenjima, a pogotovo ne kaznenim. Vrijeđanje nekog pomoćnika ministra ili premijera na ulici nikako ne može biti kazneno djelo i ne smije biti kažnjivo, niti kod nas, niti u bilo kojem drugom demokratskom društvu', jasna je Alaburić koja kaže da u tom slučaju možemo eventualno govoriti o prekršaju.

Ona pravi razliku između javnih rasprava u kojima se možda i upotrebljavaju uvredljive riječi, ali koja je u konačnici razmjena ideja ili ideoloških stajališta i onoga što je potpuno diskreditiranje sugovornika ili dijela populacije s aspekta zaštite domovine, naroda.

'Rekla bih da su neke granice slobode govora - ne samo pozivanje na nasilje, nego širenje netrpeljivosti - da nekoga prozovete državnim neprijateljem, izdajnikom ili veleizdajnikom, četnikom jer je Srbin. U tom trenutku, ako želiš nastupati protiv te osobe, braniš svoj narod domovinu zemlju i mislim da je od takvog jednog diskursa i potezanja oružja zaista jedan mali korak', zaključila je Alaburić za N1.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!