Viralni video Norveškog potrošačkog vijeća (Norwegian Consumer Council, NCC) skrenuo je pozornost na sve rašireniji fenomen pogoršanja kvalitete digitalnih platformi, poznat kao 'enshittification'. Video, koji je prikupio milijune pregleda, prikazuje kako se korisničko iskustvo namjerno pogoršava kroz nametljive oglase, prekide i promjene u aplikacijama.

Pojam 'enshittification' prvi je 2023. uveo Cory Doctorow, opisujući obrazac u kojem digitalne platforme najprije privlače korisnike kvalitetnom uslugom, zatim postupno pogoršavaju iskustvo kako bi pogodovale poslovnim partnerima, a na kraju maksimiziraju vlastiti profit na štetu i jednih i drugih. U praksi to znači više oglasa, paywallova i pretplata za funkcije koje su ranije bile besplatne.

NCC i više od 70 organizacija iz SAD-a, Europske unije i Norveške pozvali su političare u više od 14 zemalja na jaču regulaciju. U pismu institucijama EU-a ističe se potreba za 'ponovnim uravnoteženjem moći između potrošača, Big Techa i alternativnih pružatelja usluga'.

Kao primjer navodi se Facebook, čija se funkcija, prema izvješću, promijenila od povezivanja prijatelja i obitelji prema dominantnom prikazivanju promoviranog sadržaja i oglasa. Takve promjene, prema riječima stručnjaka, nisu nužno namjerne u smislu pogoršanja usluge, ali proizlaze iz prioritiziranja monetizacije nad korisničkim iskustvom.

Kako zarobiti korisnike?

Važan faktor u tom procesu je smanjena konkurencija. Preuzimanja poput kupnje Instagrama od strane Facebooka 2012. dodatno su smanjila tržište, smanjenjivši konkurenciju i samim time pritisak na platforme da poboljšavaju usluge. Uz to, tzv. mrežni učinak (network effect) znači da korisnici ostaju na platformama jer su tamo njihovi kontakti i sadržaj, dok su alternative ograničene.

Platforme dodatno otežavaju prelazak na konkurenciju kroz 'troškove promjene', odnosno vrijeme, trud ili novac potreban za napuštanje usluge. Time se korisnici zaključavaju u ekosustav, što omogućuje kompanijama veću slobodu u uvođenju nepopularnih promjena.

EU poduzima mjere

U Europi već postoje regulatorni pokušaji suzbijanja takvih praksi. Zakon o digitalnim tržištima predviđa veću interoperabilnost i otvaranje sustava velikih platformi poput Apple i Google prema konkurenciji, dok Zakon o digitalnim uslugama obvezuje platforme na procjenu društvenog utjecaja i suradnju s regulatorima. Kršenje pravila može rezultirati kaznama do 6 posto globalnog prometa.

Unatoč postojećim zakonima, stručnjaci upozoravaju da je provedba često spora i nedovoljno učinkovita. Kao mogući dodatni korak spominje se budući Zakon o digitalnoj pravednosti, koji bi trebao adresirati manipulativni dizajn i ovisničke mehanizme.

Zaključno, iako postoji rastuća svijest i javna podrška za rješavanje problema 'enshittificationa', analitičari smatraju da tržišne sile same neće biti dovoljne te da će ključnu ulogu imati zakonske intervencije država i međunarodnih institucija, piše Euronews.