U kontekstu globalnih previranja, razvijanje sustava sigurnosti istraživanja u kojem će cirkulirati ideje, znanja i kapital između akademskog, privatnog i javnog sektora (tzv. triple helix) postalo je ključno, zaključak je panel rasprave 'R&D Security threats in the University and Industrial Setting' u organizaciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) i švedskog veleposlanstva, priopćili su s FER-a
Dekan FER-a, prof. dr. sc. Vedran Bilas, naglasio je važnost osvješćivanja svih bitnih dionika o sigurnosti istraživanja, pri čemu smatra pozitivnim pomakom porast broja zemalja koje uvode inicijative vezane uz sigurnost istraživanja s 12 na 41 u razdoblju od 2018. do 2025. godine.
vezane vijesti
'Hrvatska bi se u području sigurnosti istraživanja trebala približiti razvijenim članicama Unije, ugledati se na njih i pokazati da razumije važnost znanja. Mnoge su zemlje već shvatile važnost ove teme i počele se aktivnije baviti ulaganjem u sigurnost istraživanja jer je to prirodan refleks na aktualnu situaciju u svijetu. U domeni visokog obrazovanja, znanosti, pa i tehnoloških poduzeća, Hrvatska se zapravo se tek krenula internacionalizirati. Ovim događajem podižemo svijest i pozivamo institucije da nam pomognu u izgradnji kapaciteta za procjenu i upravljanje rizicima, stjecanju novih međunarodnih partnera, studenata i istraživača ovdje na Sveučilištu u Zagrebu, a posebno na FER-u', rekao je Bilas.
Istaknuo je da je u Hrvatskoj osim izgradnje kapaciteta za procjenu i upravljanje rizicima, potrebna implementacija ove teme u znanstvenim krugovima, ali i poticanje dijaloga između svih uključenih strana.
Istraživanja, otvorenost i prijenos znanja preduvjeti su uspješnosti i konkurentnosti malih zemalja poput Hrvatske i Švedske, no pri tome je potreban dodatan oprez, poručila je Nj. E. Anna Boda, veleposlanica Republike Švedske u Republici Hrvatskoj.
„U vremenu geopolitičke neizvjesnosti, Švedska naglašava da snaga otvorenih društava leži u kombiniranju otvorenosti i odgovornosti. Kroz međunarodnu suradnju možemo razvijati nova znanja, nove tehnologije i nova tržišta. Međutim, moramo biti svjesni da u sve polariziranijem svijetu otvorenost može nositi i rizike. Razmjena znanja može biti iskorištena od strane aktera koje ne dijele naše vrijednosti. Povećana svjesnost ima za cilj zaštititi nacionalne interese, znanje i tehnologiju. To nije pitanje ili–ili, nego i jedno i drugo: i otvorenost i svjesnost. Za otvorena i međunarodno povezana gospodarstva poput Švedske i Hrvatske, istraživačka suradnja, inovacije i slobodna razmjena znanja i dalje su ključni za prosperitet, konkurentnost i sigurnost. Moramo prepoznati njihovu stratešku vrijednost, ali i potencijalne ranjivosti koje stvaraju. Cilj Švedske je biti što transparentnija, a ograničenja uvoditi samo kada je to nužno, s namjerom upravljanja rizicima, a ne njihovog potpunog izbjegavanja', izjavila je veleposlanica.
Događaj je okupio visoke uzvanike iz akademskih i gospodarskih krugova te državnih institucija, među kojima i Nj. E. Wendy Dorman-Smith, veleposlanicu Irske u Republici Hrvatskoj, Nj. E. Sirpu Oksanen, veleposlanicu Republike Finske u Republici Hrvatskoj, Zvonimira Gvozdanovića, izaslanika potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane, Zdenka Lucića, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, dr. sc. Hrvoja Meštrića, ravnatelja Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Johna Eversa, supredsjednika Europske udruge istraživačkih organizacija (EECARO), Renea Summera, direktora za odnose s vladom i industrijom tvrtke Ericsson Global, Pierrea Gudmundsona, predstavnika tvrtke Scandinavian Recruitment Intelligence, kao i ostale dionike.
Događaj je zaključen neformalnim druženjem s ciljem dodatne razmjene ideja i znanja te otvaranje novih prilika u sektoru sigurnosti istraživanja.
