Djeca mlađa od 15 godina u Hrvatskoj bi od sljedeće godine mogla imati ograničen pristup društvenim mrežama. Prema pravilima koja se pripremaju na europskoj razini, mlađima od 13 godina ne bi bilo dopušteno otvaranje vlastitih računa, dok bi ih djeca od 13 i 14 godina mogla koristiti samo uz roditeljski nadzor. Hrvatska u isto vrijeme priprema zakon o zaštiti maloljetnika na internetu te izmjene Kaznenog zakona kojima bi se strože kažnjavali pojedini oblici internetskog nasilja
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan najavio je da bi nova zakonska rješenja trebala biti donesena tijekom 2027. godine, Pravila se nadovezuju na europski prijedlog EU Kids Act, kojim Europska komisija želi uvesti jedinstvenu dobnu granicu za pristup društvenim mrežama.
Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela imati vlastite račune na društvenim mrežama. Djeca od 13 i 14 godina mogla bi koristiti posebno ograničene račune kojima upravljaju roditelji ili skrbnici, uz najviše sat vremena korištenja dnevno. Od navršene 15. godine mogla bi samostalno otvarati račune.
Pravila bi se odnosila na društvene mreže i videoplatforme s rizičnim značajkama, a predviđaju i dodatnu zaštitu maloljetnika od neželjenih kontakata, štetnog sadržaja i načina rada aplikacija koji potiču pretjerano korištenje.
vezane vijesti
Kako će se provjeravati dob djece?
Jedno od ključnih pitanja bit će provedba novih ograničenja, odnosno način na koji će internetske platforme provjeravati koliko korisnici doista imaju godina.
Europska komisija razvila je sustav za provjeru dobi koji bi korisnicima trebao omogućiti dokazivanje da ispunjavaju dobne uvjete, bez otkrivanja nepotrebnih osobnih podataka samim platformama.
No stručnjaci upozoravaju da će provedba biti zahtjevna.
'Što vise mičemo nečiju privatnost, to vise možemo napraviti neke tehničke zaštite. Internet je nominalno anoniman prostor. Imamo cijeli set nelegalnih aplikacija gdje će oni koji žele naći prostor', rekao je za Dnevnik Nove TV stručnjak za kibernetičku sigurnost Alen Delić.
Nova kaznena djela zbog internetskog nasilja
Uz ograničavanje društvenih mreža, Ministarstvo pravosuđa priprema i izmjene Kaznenog zakona kojima će se obuhvatiti novi oblici digitalnog nasilja.
Među kaznenim djelima koja se planiraju uvesti ili dodatno urediti nalaze se internetsko uhođenje, uznemiravanje putem digitalnih tehnologija te slanje neželjenih spolno eksplicitnih fotografija.
Izmjene bi obuhvatile i neovlašteno dijeljenje intimnih fotografija te širenje lažnih ili manipuliranih spolno eksplicitnih sadržaja, uključujući snimke izrađene umjetnom inteligencijom. Habijan je upozorio da zakonodavstvo mora brže pratiti tehnološke promjene jer se stalno pojavljuju novi oblici zlouporabe.
Sve više prijava seksualnog iskorištavanja djece
Na ozbiljnost problema upozorava i Tomislav Ramljak, ravnatelj Centra za sigurniji internet, koji sudjeluje u radu na zakonskim izmjenama. Policija je prošle godine zabilježila 452 kaznena djela iskorištavanja djece za pornografiju, što je 300 posto više nego prije sedam godina.
'Pozivi za pomoć jesu u porastu', rekao je Ramljak za Dnevnik Nove TV, pa istaknuo da se povećanje broja poziva podudara s rastom broja kaznenih djela.
Centar za sigurniji internet bilježi sve veću potrebu za podrškom djeci i roditeljima, a stručnjaci upozoravaju da sama zakonska ograničenja neće riješiti sve probleme. Uz provjeru dobi i strože propise, važnu ulogu imat će edukacija djece, roditelja i nastavnika o rizicima na internetu te načinima zaštite osobnih podataka i prijavljivanja zlostavljanja.
Hrvatski zakon o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju očekuje se tijekom 2027. godine, no konkretna pravila i datum početka njihove primjene tek trebaju biti utvrđeni.
