Dva fosila bliskih srodnika nalik na vjeverice iz vremena Jure izazvala su ovih dana velike dvojbe paleonotologa koji nikako ne mogu odlučiti kamo bi ih točno svrstali na obiteljskom stablu sisavaca
Megaconus koji je obitavao na šumskom tlu stariji je od T. Rexa, a ima dosta svojstava gmazova pa se čini da je pripadnik vrste koja je prethodila sisavcima. Međutim, Arboroharamiya, njegov suvremenik i bliski rođak koji je živio na drveću, izgleda kao pravi sisavac.
Prema izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Nature, oba su stvorenja pripadnici haramijida, skupine životinja koja se pojavila prije nekih 212 milijuna godina, a prvi put je otkrivena krajem 1840-ih. Do danas su bili opisani samo dio čeljusti i zubi sa svojstvima karakterističnim za glodavce. No u novoj studiji predstavljene su i njihove kralježnice te kosti udova, stopala i repova.
'Fascinantno je da su istovremeno otkrivena dva prilično potpuna kostura tako nevjerojatno opskurne skupine', rekao je jedan od autora studije Richard Cifell, paleontolog iz Prirodoslovnog muzeja Oklahome u Normanu dodavši da će novi fosili iz temelja promijeniti razumijevanje evolucije sisavaca.
Stanovnik tla
Megaconus je pronađen u stijenama pokrajine Unutarnje Mongolije u Kini starim oko 165 milijuna godina. Živio je na šumskom tlu i težio oko 250 grama. Thomas Martin, paleontolog na Sveučilištu u Bonnu i njegovi kolege smjestili su fosil na obiteljskom stablu na temelju usporedbe sa životinjama iz više od 100 drugih skupina. Rezultati su pokazali da su preci suvremenih sisavaca živjeli prije nekih 180 milijuna godina te da su se haramijidi, uključujući Megaconusa, odvojili na zasebnoj grani 40 milijuna godina prije nego što su se razvili pravi sisavci.
Stanovnik drveća
Arboroharamiya je živio prije nekih 160 milijuna godina na sjeveroistoku današnje Kine. Bio je dobro prilagođen životu na drveću. Imao je relativno male ruke i noge, ali iznimno duge prste, proporcionalno čak duže od suvremenih sisavaca, stanovnika drveća. Kosti repa pokazuju da im je i on služio za hvatanje. Prema obliku zubi hranio se sjemenkama ili je bio svežder. Donja vilica bila mu je slična onoj u sisavaca koja nema tri dodatne kosti karakteristične za gmazove. Iz njih su se kod sisavaca razvile kosti srednjeg uha.
Na temelju analize više od 400 anatomskih svojstava više od 50 različitih vrsta drevnih sisavaca stručnjaci su ovo stvorenje stavili na obiteljsko stablo sisavaca i zaključili da su se prvi sisavci pojavili prije 201 do 228 milijuna godina.
Nakon objavljivanja dvije studije stručnjaci su najavili da će im trebati još kostiju, po mogućnosti lubanje, ili barem još pomnijih analiza kako bi riješili misterij pripadnosti ovih životinja koje vjerojatno spadaju među naše najstarije pretke.
