Znanstvenici su uspješno rekonstruirali DNA muškarca koji je živio prije gotovo 5000 godina, u razdoblju prvih egipatskih dinastija. Rezultati otkrivaju rane genetske veze između sjeverne Afrike i Bliskog istoka
Prvi put u povijesti znanstvenici su uspjeli sekvencirati potpuni genom drevnog Egipćanina koji je živio prije otprilike 4500 do 4800 godina, u razdoblju ranih egipatskih dinastija. Povijesno otkriće rezultat je rada istraživača s Instituta Francis Crick i Sveučilišta Liverpool John Moores, a objavljeno je u znanstvenom časopisu Nature.
Genetska analiza pokazala je da je drevni pojedinac imao mješovito podrijetlo – oko 80 posto njegove genetske građe potječe iz zajednica sjeverne Afrike dok je preostalih 20 posto povezano s populacijama iz drevne Mezopotamije, područja današnjeg Bliskog istoka.
Pojedinac je živio u vrijeme 3. ili 4. egipatske dinastije, u ranom Starom kraljevstvu – razdoblju političke stabilnosti i velikih graditeljskih podviga, uključujući izgradnju prve stepenaste piramide, prenosi Gizmodo.
vezane vijesti
Njegovo tijelo otkriveno je 1902. u grobnici isklesanoj u padini kod sela Nuvajrat, 263 kilometra južno od Kaira. Bio je pokopan u glinenom kovčegu, u vrijeme prije uvođenja umjetne mumifikacije, što je, prema znanstvenicima, bilo ključno za iznimno dobro očuvan genetski materijal.
'Sastavljajući sve tragove iz DNK, kostiju i zubi, uspjeli smo dobiti cjelovitu sliku. Nadamo se da će budući uzorci iz drevnog Egipta pomoći otkriti kada je točno počelo genetsko povezivanje sa zapadnom Azijom', izjavila je suautorica studije Adeline Morez Jacobs, bivša doktorandica na Sveučilištu Liverpool John Moores.
Kostur je desetljećima bio pohranjen u Svjetskom muzeju u Liverpoolu, gdje je preživio i bombardiranje tijekom Drugog svjetskog rata. Analizom kostura istraživači su utvrdili da je muškarac bio odrasla osoba, najvjerojatnije lončar ili radnik u srodnom obrtu – o čemu svjedoče izraženi mišićni otisci na kostima, karakteristični za dugotrajno sjedenje s ispruženim udovima.
Arheološki nalazi već su godinama ukazivali na postojanje kulturnih i trgovačkih veza između drevnog Egipta i područja Plodnog polumjeseca – regije koja danas obuhvaća dijelove Iraka, Sirije i Irana. No do sada je nedostajao genetski dokaz koji bi potvrdio taj kontakt.
'Ovaj pojedinac bio je svjedok ključnog povijesnog prijelaza. Sada nam može ispričati djelić svoje priče', izjavio je arheolog Linus Girdland Flink sa Sveučilišta Aberdeen, jedan od autora studije.
