Solarna energija na globalnoj razini doseže važnu prekretnicu: prije deset godina njezin je udio bio gotovo zanemariv jer je pokrivala tek jedan posto svjetskih potreba za električnom energijom.

Prema statističkim podacima britanskog energetskog instituta Ember iz rujna ove godine, sada jasno prednjači pred nuklearnom, proizvodeći 13 posto više električne energije.

Od golemih solarnih postrojenja u Kini do nedavnog naglog procvata potaknutog rastom cijena nafte – nevjerojatan uspon solarne energije nadmašio je sva predviđanja.

Kako se to dogodilo? Evo sedam razloga koji to objašnjavaju i predviđanja što bi se moglo dalje događati.

1) Podcijenjena sila

Dosadašnja predviđanja Međunarodne agencije za energiju (IEA) polazila su od pretpostavke linearnog rasta i postupnog pada troškova, a pokazala su se pogrešnima u oba slučaja. Solarna energija postala je najbrže rastući izvor nove električne energije u povijesti, a ujedno je daleko najveći izvor novih kapaciteta na globalnoj razini.

Tijekom 2025. godine pokrila je tri četvrtine ukupnog porasta svjetske potražnje za strujom, nadmašivši pritom energiju vjetra (koja također bilježi rast, ali nešto sporijim tempom), a očekuje se da će ove godine proizvodnja električne energije iz solarnih izvora na globalnoj razini gotovo sigurno znatno nadmašiti proizvodnju iz nuklearnih izvora.

Dok je proizvodnja energije iz nuklearnih elektrana od 2000. godine ostala manje-više nepromijenjena, proizvodnja iz solarnih izvora porasla je oko 2700 puta.

2) Niske cijene

Solarna energija – tehnologija koja je već nekih 15 godina tehnološki zrela – 2020. godine postala je najjeftiniji izvor električne energije u povijesti.

Od tada je došlo do širenja solarnog sektora. Porast proizvodnje u Kini, povećanje učinkovitosti, smanjenje količine silicija i srebra potrebnih za izradu panela te proizvodni viškovi doveli su do daljnjeg pada cijena.

Konkretno, njihov znatan pad 2023. i 2024. godine uveo nas je u razdoblje iznimno niskih cijena, točnije ispod 100 američkih dolara za panel koji može potrajati 30 do 40 godina.

Pritom solarna energija ne smanjuje troškove samo u čisto ekonomskom smislu.

Istraživači su izračunali da je porast proizvodnje energije iz vjetra i sunca u SAD-u između 2019. i 2022. godine donio koristi u vrijednosti od 249 milijardi dolara, gledano kroz prizmu klime i zdravlja.

3) Globalno širenje

Kina je i dalje daleko najveća svjetska sila u području solarne energije, no nikako nije jedini akter.

Unatoč tome što je SAD uveo razne carine na solarnu opremu, ta država i dalje zauzima drugo mjesto po broju instalacija. Njihov broj nastavlja vrtoglavo rasti, osobito u saveznim državama u kojima je na izborima 2024. godine pobijedio predsjednik Donald Trump.

SAD zapravo danas raspolaže dovoljnim solarnim kapacitetima za opskrbu više od trećine svojih kućanstava električnom energijom. Indija se pak udaljava od fosilnih goriva mnogo brže nego Kina, a nova solarna energija zadovoljila je 60 posto porasta potražnje te države za energijom u posljednje dvije godine.

U Australiji više od četiri milijuna domova sada ima krovne solarne panele, što je više od trećine svih kućanstava.

4) Nepouzdana fosilna goriva

Države poput Pakistana i Libanona također su počele instalirati solarne panele vrtoglavom brzinom, a diljem Afrike države instaliraju oko 100 tisuća solarnih panela dnevno. Rastuće cijene dizela, potaknute sukobom Rusije i Ukrajine te ratom SAD-a i Izraela s Iranom, dodatno su ih pomaknule u korist solarne energije.

To je osobito slučaj u mnogim afričkim državama, u kojima su kućni dizelski generatori glavni oslonac zbog nepouzdanih mreža. Krovni solarni paneli, gotovo svi uvezeni iz Kine, sada su preuzeli ulogu u proizvodnji energije.

Etiopija je, primjerice, čak zabranila uvoz benzinskih i dizelskih automobila u pokušaju rješavanja ovisnosti o nafti i zagađenja jer solarna energija također brzo osigurava novu električnu energiju tamo gdje mreže na bazi fosilnih goriva ne mogu pratiti potražnju.

Pakistan je, naprimjer, postao iznenađujući primjer solarne revolucije zbog izvanredno brzog porasta instalacija. U toj državi je 2019. godine solarna energija osiguravala manje od dva posto struje, a sada je taj udio na razini od 24 posto zahvaljujući skupim i nepouzdanim energetskim izvorima i jeftinom uvozu solarne energije iz Kine. Slična priča viđena je u nekoliko drugih država sunčanog pojasa, u rasponu od Libanona do Nigerije.

5) Revolucija baterija

Solarna energija može biti proizvedena samo tijekom dana, kada sunce sja. Kako bi bila pretvorena u električnu energiju koja se može isporučiti u bilo kojem trenutku, potrebno ju je upariti s baterijama, a i one su u međuvremenu doživjele tehnološku revoluciju, što je dovelo do snižavanja troškova proizvodnje solarne energije.

Ipak, i dalje postoje prepreke za njezino dugotrajnije skladištenje tijekom svih godišnjih doba, oblačnih razdoblja i monsunskih sezona, stoga je integracija solarne energije u širi elektroenergetski sustav i dalje važna.

6) Elektrifikacija svega

Solarnu energiju smatra se ključnim dijelom napora prema elektrifikaciji uz smanjenje upotrebe fosilnih goriva u područjima koja prije nisu koristila električnu energiju, poput automobila.

No postoji inherentna opasnost od nekontrolirane elektrifikacije, a ogromna nova opterećenja bez ugrađene fleksibilnosti stvaraju krhak sustav.

Ograničenja solarne energije sada su mreže, skladištenje i to koliko brzo elektrificiramo potražnju, a ne sami paneli ili troškovi.

7) Širenje tehnologije

Posljednjih nekoliko godina paneli koji se mogu priključiti u utičnicu (ili balkonski solarni paneli) počeli su se brzo širiti u Njemačkoj. Oni proizvode manje električne energije od krovnih panela, ali je izravno dovode u domove putem standardne utičnice, a sada su odobreni u nekoliko drugih zemalja i američkih saveznih država, uključujući Kaliforniju.

U međuvremenu, agrovoltaika – koja kombinira proizvodnju hrane i solarne panele – predstavlja se kao rješenje za zabrinutost u nekim područjima oko korištenja solarne energije na zemljištu. I druge tehnologije, od plutajućih i zrcalnih solarnih elektrana do perovskitnih panela i solarnih prozora, mogle bi doživjeti rast u nadolazećim godinama.

Budućnost solarne energije

Svjetski kapaciteti solarnih postrojenja trebali bi nastaviti rasti, no stopa širenja mogla bi se prvi put usporiti.

Razlog tomu leži u Kini. Prošlog ljeta ta država promijenila je sustav upravljanja i potpora za nova solarna postrojenja, što je dovelo do naglog porasta broja instalacija kako bi se iskoristili uvjeti starog cjenovnog režima.

IEA procjenjuje da će do 2030. godine proizvodnja električne energije iz solarnih izvora biti dvostruko veća nego 2025., pri čemu će ona prestići hidroenergiju i postati treći najveći izvor električne energije u svijetu, piše BBC.