Čak i ako samo povremeno ili uopće ne koristite robote za brbljanje temeljene na umjetnoj inteligenciji, velika je vjerojatnost da ste naišli na pojam vibe kodiranje. Za neupućene je to oblik razvoja softvera koji uključuje korištenje velikog jezičnog modela (LLM) za generiranje dijela ili cijelog računalnog koda za projekt.

Pojam je u veljači 2025. godine skovao Andrej Karpathy, istraživač umjetne inteligencije, a najpoznatiji je po tome što je vodio Teslin program Autopilot Vision.

Od tada su LLM-ovi postali još bolji u generiranju koda i popularnost vibe kodiranja značajno je porasla. Kako to već biva, kad god nešto postane popularno, ne treba dugo čekati na negativne reakcije.

Pogledajmo o čemu se radi.

Kritike vibe kodiranja

Zagovornici vibe kodiranja tvrde da LLM demokratizira razvoj softvera, omogućujući svima izradu aplikacija.

Kritičari pak upozoravaju da to stvara ranjiv softver. Prekomjerna upotreba također može otežati održavanje kodne baze jer postoji velika vjerojatnost da vibe programer ne zna dovoljno o kodiranju kako bi ispravio grešku ako LLM ne može to riješiti umjesto njega.

Preliminarna istraživanja podupiru ovaj argument.

Prošlog travnja istraživači sa Škole za kibernetičku sigurnost i privatnost na Georgia Techu (SAD) skenirali su 43 tisuće sigurnosnih upozorenja i pronašli 74 propusta koje su mogli izravno povezati s kodom generiranim umjetnom inteligencijom.

Od toga broja, 14 njih odnosilo se na sigurnosne probleme koje su istraživači smatrali kritičnima. To se možda ne čini puno, ali 43 tisuće upozorenja pokrivalo je samo tromjesečno razdoblje na početku godine. Štoviše, tim je procijenio da je stvarni broj ranjivosti generiranih umjetnom inteligencijom vjerojatno pet do deset puta veći zbog činjenice da su mogli pratiti samo kod koji je ispravno otkriven kao generiran LLM-om.

Ovo ne bi bili velik problemi kad bi ta praksa bila popularna samo među hobistima, ali sve je više dokaza koji sugeriraju da se i sve više profesionalaca okreće vibe kodiranju, unatoč rezervama koje iskazuju i oni sami i njihove kolege.

Nedavno istraživanje, u kojem je sudjelovalo 1100 profesionalnih programera koji su isprobali AI alate, pokazalo je da njih 72 posto svakodnevno koristi za kodiranje dok je oko 42 posto njihove kodne baze generirano ili potpomognuto umjetnom inteligencijom.

Ti programeri predviđaju da će kod generiran AI-em do sljedeće godine činiti više od polovice njihove kodne baze.

Kod generiran AI-em vs. kod potpomognut AI-em

Istraživanje razvojnih programera tvrtke Stack Overflow iz 2025. godine pokazalo je da 47,1 posto ispitanika svakodnevno koristi AI alate. Istovremeno je 72 posto njih reklo da vibe kodiranje nije dio njihovog razvojnog dijela rada, a dodatnih pet posto naglasilo je da to nije način na koji obavljaju svoj posao.

Moguće je da su se te brojke promijenile, ali od sredine 2025. godine većina profesionalaca koristila je AI alate za zadatke poput automatskog dovršavanja, pregleda koda i rješavanja prepreka.

Naličje toga je situacija u kojoj na brojnim zadacima što ih stariji razvojni programeri sada automatiziraju pomoću AI-a više ne rade mlađi programeri, pa više nemaju priliku za stjecanje znanja i iskustva tim putem, a sve češće zbog toga ostaju i bez posla, piše Engadget.