Postojeći pravilnici znače kako policijski istražitelji u jednoj zemlji moraju tražiti posebne dozvole od snaga u drugoj zemlji kako bi dobili podatke o osumnjičenima ili počiniteljima zločina. Kako bi se u jeku brojnih terorističkih napada olakšala borba, Vera Jourova smatra kako će razni ministri iz brojnih zemalja EU lakše razumijeti i omogućiti širenje i prepravljanje postojećih zakona. 

Jedna od opcija u cijeloj priči je da policijske snage neke zemlje tek moraju upitati podatke tehnološke tvrtke u drugoj, bez potrebe za dodatnim kontaktom njihovih policijskih snaga. 

Prijedlozi koje je zacrtala Jourova pružaju tri opcije prijenosa podataka: 

• Omogućavanje policijskim snagama da izravno od tehnološke tvrtke u drugoj zemlji zatraže podatke bez konzultacije s vlastima u toj zemlji
• Uvođenje obveze tehnološkim tvrtkama da predaju sve podatke bilo kojoj zemlji kada se službeno i pravno zatraži pristup tomu
• Omogućavanje izravnog pristupa serverima tehnoloških tvrtki, kako bi policijske snage u svakom trenutku mogle kopirati podatke koje žele

S tim rečenim, Jourova navodi kako je potonja opcija tek 'hitna opcija' zbog narušavanja privatnosti te bi se u slučaju njenog korištenja morali postaviti različiti dodatni sigurnosni okviri. 

'Jednostavno ne možete prikupljati neke digitalne podatke za buduće korištenje', dodala je Jourova za Reuters. Riječi su jedno, a praksa nešto posve drugo. 

Borba oko tehnoloških tvrtki i vlasti tako se proširila iz SAD-a i na stari kontinent. Microsoft je primjerice odnio pobjedu na visokoprofilnom slučaju protiv Ministarstva obrane SAD-a, gdje su odbili pružiti email poruke korisnika smještene na serveru u Irskoj.

Čini se kako tehnološke divove i pružatelje internetskih usluga čeka nova borba u Europi. Upravo stoga brojne agencije pozvale su na transparentnost u ovim novim potezima EK. One traže jasnoću i predvidljivost upita, kako ne bi nastale konfliktne situacije. 

Do sada nije donesena neka posebna odluka oko prijedloga.