Tridesetogodišnji Francuz Thibault uspio je pokrenuti sva četiri svoja paralizirana uda uz pomoć egzoskeletona upravljanog umom. Nakon što je napravio prve korake rekao je kako se osjećao 'poput prvog čovjeka na Mjesecu'.

Njegovi pokreti, naročito hodanje, daleko su od savršenog, a robotsko odijelo zasad može koristiti samo u laboratoriju. Ali, svaki put počinje s prvim korakom.

Kako bi ovo čudo znanosti i tehnike bilo moguće na površinu Thibaultovog mozga ugrađena su dva umetka, koja pokrivaju dijelove mozga koji upravljaju pokretima.

U svakom od umetaka su po 64 elektrode koje očitavaju aktivnost mozga i šalju ih u obližnje računalo, gdje sofisticirani softer prati moždane valove i pretvara ih u upute za egzoskeleton.

Dvije godine priprema

Thibalut je bio optičar prije no što je ostao paraliziran nakon ozljede kralježnice uslijed pada od 15 metara tijekom incidenta u noćnom klubu. Proveo je dvije godine u bolnici, da bi se 2017. uključio u testiranje egzoskeletona tvrtke Clinatec i Sveučilišta u Grenobleu.

Isprva je, koristeći umetke za mozak, vježbao s virtualnim likom (avatarom) u računalnoj igri. Kad je došlo vrijeme za probu u stvarnom svijetu morali su ga vezati za egzoskeleton i osigurati vezom za strop kako ne bi pao.

No, kad pomisli na šetnju robotsko odijelo se aktivira i pokrene. Tako može upravljati nogama i rukama u trodimenzionalnom prostoru.

Učenje kako koristiti ruke potrajalo je znatno dulje nego što je trebalo za noge, zato što je tražilo kombinaciju više mišića i pokreta.

Egzoskeleton težak 65 kilograma neće u potpunosti vratiti funkcije ruku i nogu, ali je veliki korak naprijed u odnosu na slična rješenja koja omogućavaju upravljanje jednim udom mislima. Thibault je uspješno riješio zadatke vezane uz ruke u 71 posto slučajeva.

Idući na redu je - prst

Što se daljnjeg razvoja tiče, znanstvenici su trenutno ograničeni količinom podataka koje mogu očitati iz mozga, poslati u računalo, protumačiti i poslati u egzoskeleton u stvarnom vremenu.

Na raspolaganju im je tek 350 milisekundi od misli do pokreta, zbog čega koriste tek 32 od ukupno dostupnih 64 elektrode. Prostora za napredak, dakle, ima ako uspiju razviti jača računala i umjetnu inteligenciju.

Iduće čime će se pozabaviti su pokreti prstiju kako bi omogućili podizanje i premještanje objekata. Pojedinosti o ovom projektu objavljene su u časopisu Lancet Neurology.

Razvoj egzoskeletona općenito je u porastu zadnjih godina. Koristi ih se i u vojne svrhe, kako bi se uvećale ljudske sposobnosti, piše BBC.