Dvadeset godina Infobipa nije samo obljetnica jedne hrvatske tehnološke kompanije. Riječ je o rijetkom primjeru poslovnog puta na kojem je tvrtka iz Vodnjana izgradila globalnu komunikacijsku infrastrukturu, razvila vlastitu tehnologiju te ušla u fazu u kojoj se njezin daljnji rast sve snažnije veže uz umjetnu inteligenciju.

U svom kampusu u Vodnjanu su, upravo povodom te velike obljetnice, ugostili medije, ali i brojne klijente i poslovne partnere iz cijelig svijeta. Vodeći nas kroz kampus koji će sljedeće godine proslaviti 10 godina, glavni izvršni direktor Silvio Kutić i tehnički direktor Izabel Jelenić djelovali su veoma opušteno. Pozdravljali su zaposlenike koji su radili u svojim odjelima, pred novinare izvodili kako hrvatske tako i strane zaposlenike i poticali ih da govore o stvarima kojima se bave u Infobipu.

I dok su zaposleni govorili o tome kako razvijaju nova rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji, Kutić i Jelenić otvoreno su govorili o počecima, pogrešakama i uspjesima, specifičnoj kulturi tvrtke, proboju na američko tržište, ali i o platformi AgentOS te promjenama u komunikaciji između kompanija i korisnika.

Kutić pritom ne pokušava priču o Infobipu prikazati kao linearni niz brzih uspjeha. Naprotiv, ističe kako se do današnje pozicije dolazilo korak po korak.

‘Mi smo to radili postupno, nije se dogodilo odjednom’, naglašava Kutić. Dodaje kako upravo zato ovakve obljetnice imaju smisla, jer pružaju priliku za pogled unatrag, usporedbu skromnih početaka s današnjim globalnim razmjerima te ponovni susret s ljudima koji su godinama gradili kompaniju, kao i s partnerima i klijentima iz cijelog svijeta.

Infobip u gotovo cijelom svijetu

Kutić napominje kako tvrtka danas posluje na svim globalnim tržištima, osim onih koja su pod međunarodnim sankcijama. No, takav doseg gradio se godinama uz izniman trud. U počecima je bilo izuzetno teško otvoriti vrata velikih organizacija, posebice telekomunikacijskih operatora.

‘Morali smo jako fokusirano birati tip klijenta i naporno raditi kako bismo uopće dobili priliku’, prisjeća se Kutić.

Jedan od ključnih aduta Infobipa ostala je vlastita infrastruktura. Kutić ističe mrežu s više od 850 izravnih veza prema operatorima, dok Jelenić tu prednost opisuje kao komunikacijsku 'kralježnicu' koju je nemoguće brzo replicirati.

‘To ne možete napraviti tako da cloudu naredite: 'digni mi urede i podatkovne centre po svijetu'’, slikovito objašnjava Jelenić. Za takvu mrežnu arhitekturu potrebne su godine rada, lokalna prisutnost, duboko razumijevanje regulative te potpun operativni nadzor nad komunikacijom od platforme do same mreže.

Početna tehnološka vizija bila je jasna – stvoriti IT tvrtku u kojoj softver stvara opipljivu vrijednost. Budući da u ranim fazama mnoga rješenja nisu postojala na tržištu, Infobip je ključnu tehnologiju gradio iz temelja. Ondje gdje je bila riječ o srži poslovanja, razvijali su vlastite sustave, dok su za sporedne funkcije kupovali gotova rješenja.

Inovacije, pogreške i skok na američko tržište

Takav je pristup nosio rizik, ali i donio veliku fleksibilnost. Unutarnji razvoj softvera omogućio je brzo prilagođavanje novim korisnicima i tržištima. Ta sposobnost stalne prilagodbe pokazala se važnijom od bilo koje pojedinačne prekretnice. ‘Nema jedne čarobne točke. Treba stalno ponavljati ciklus inovacije, pogreške i korekcije’, ističe Jelenić, dok Kutić iskreno dodaje: ‘I danas više toga promašimo nego što uspijemo, ali tu i tamo napravimo pravi pogodak.’

To je bilo ključno da u samo šest godina dosegnu 100 milijuna dolara prihoda i postanu pravi hrvatski jednorog. Kako ističu, vanjski kapital potražili su za ulazak na tržište SAD-a Akvizicija tvrtke OpenMarket, vrijedna oko 300 milijuna dolara, bila je jedna od najzahtjevnijih faza. Provedena je u vrijeme pandemije, uvelike online i zahtijevala je brzo učenje u hodu. No, na kraju im je širom otvorila vrata američkog tržišta.

Danas, ističe ovaj dvojac, Sjeverna i Južna Amerika nose najveći dio prihoda – između 51 i 53 posto. U 2025. godini Infobip je ostvario rast prihoda od oko 17,5 posto, dok u 2026. bilježi daljnji rast od oko 20 posto. Ipak, Kutić kaže da im Europa i dalje ostaje jedna od važnijih regija za poslovanje. To potvrđuje i njihova uključenost u veliki europski projekt IPCEI-CIS za stvaranje globalne komunikacijske platforme iduće generacije.

Ističe kako je rok za taj projekt je 2028., a Infobip u njemu sudjeluje sa još 110 tvrtki. Cilj je povećanje tehnološke konkurentnosti Europe, a njegov voditelj u Infobipu Damir Prusac rekao je da sve ide dobro, ali da i u tome, kao i u svemu moraju biti brzi zbog brzog razvoja tehnologije. No, dodaje Prusac, problem je, kad se razvija takav projekt, što tijekom godina njegov razvoj usporavaju tešku i spori administrativni procesi u Europi.

Kultura i AI era: Stiže AgentOS

Rast ne bi bio moguć bez ljudi. Tvrtka je od početna tri osnivača danas narasla na više od 3600 ljudi zaposlenih u njihovim uredima diljem svijeta. Uz kampuse u Zagrebu i Vodnjanu, u planu je i izgradnja kampusa u BiH.

‘Kultura nam je bila i ostala najvažnija. Znanje brzo zastarijeva, ali način odlučivanja i sposobnost učenja ostaju presudni’, ističe Kutić i objašnjava da prilikom odabira novih zaposlenika veliku pozornost posvećuju upravo ‘soft skillovima’. I to je, čini se, dobitna kombinacija.

Jer i u novoj tehnološkoj eri u kojoj umjetna inteligencija postaje ključna poluga daljnjeg razvoja, u Infobipu i dalje njeguju pristup ‘human in the loop’ odnosno da je čovjek i dalje ključan.

Infobip je još 2016. radio na chatbotovima, no komercijalni uzlet generativnog AI-ja naglo je promijenio pravila igre. Moglo bi se reći da su bili na pravom mjestu u pravom trenutku. U međuvremenu su izradili cijeli niz rješenja temeljenih na AI I uspješno ih implementirali kod svojih klijenata.

‘Danas mnoge stvari možete odraditi tako da ih jednostavno ispričate, umjesto da učite gdje treba kliknuti’, govori Jelenić i upozorava kako kompanije ne smiju gledati AI samo kao funkcionalnost za korisnike, već kao duboku transformaciju vlastitih internih procesa.

Misli i da tvrtke nigdje u svijetu, pa ni u Hrvatskoj, ne smiju to propustiti, jer AI nije samo nekakav dodatni alat koji će netko instalirati na računalo i koristiti ga umjesto Excela.

‘To ne vrijedi samo za inženjere i ICT, nego nešto što mi pokušavamo interno u firmi apsolutno sve ljude educirati, znači i financije i pravnike, svi moraju biti svjesni što AI donosi, koji su njegovi benefiti i gdje ga i kako možemo koristiti’, naglašava te dodaje: ‘Bez AI-ja jednostavno nećemo moći dalje. Nijedan sektor’.

Stoga su osmislili platformu AgentOS koja u jedan sloj objedinjuje komunikacijske kanale, korisničke podatke, automatizaciju i AI agente. U takvom okruženju klijenti više ne kupuju samo pojedinačni kanal, već traže cjelovito partnerstvo.

Iako je infrastruktura i dalje velika prednost, Jelenić upozorava da ona nije jamstvo budućeg uspjeha. ‘Sve usluge iznad infrastrukture moramo razvijati jednako brzo ili brže od konkurencije’, ističe.

Prognoze za sljedećih 20 godina, uz brzinu kojom se svijet mijenja, gotovo je nemoguće davati. ‘Koliko god radili, stalno imamo osjećaj da smo spori’, kaže Kutić i dodaje da ih to potiče da stalno inoviraju i stvaraju nešto novo. Takva filozofija se, do sad, pokazala izuzetno uspješnom.