Dok se tehnološke tvrtke utrkuju u izgradnji umjetne inteligencije, neke se također pitaju kako naučiti ju naučiti razlikovati ispravno od pogrešnog.

Njihov odgovor? Religija.

Suosnivač Anthropica Chris Olah, primjerice, uvjeren je kako na to tisućljetno pitanje na koje tvrtke mogu dati odgovor.

No, nije jasno kako tehnološke tvrtke vide religiju i što se nadaju kako će od nje dobiti.

Dok njihovi čelni ljudi upozoravaju na destruktivni potencijal umjetne inteligencije i raspravljaju o potrebi razvoja moralno dobrih modela, sve više traže doprinos filozofa i vjerskih vođa.

Njihov rezon je otprilike slijedeći: religija može pomoći u informiranju umjetne inteligencije kako bi bila moralno dobra u okruženju u kojem se strahovi od nje - utemeljeni ili ne - šire kulturom.

Budući te tvrtke nisu vezane za određenu religiju, cilj je često prilično širok - skup moralnih ideja koje mogu informirati njihove modele.

Kako je rekao šef OpenAI-ja Sam Altman, ChatGPT bi trebao odražavati 'ponderirani prosjek, ili što god, moralnog stava čovječanstva.

No, stručnjaci i sljedbenici upozoravaju kako ova ideja ne uzima u obzir kako različite tradicije, a svjetonazori često mogu proturječiti jedni drugima. Ukratko, religija ne funkcionira baš tako.

Religija je više od skupa pravila kojih se treba pridržavati

Desetljećima su se znanstvenici protivili raširenom pogledu na religiju kao skupu pravila ili načela koja se mogu odvojiti od načina života sljedbenika.

Ideja kako je religiju moguče odvojiti od, primjerice, kulture i politike ostaje ukorijenjena, iako na mnogo načina prožima obje.

Pojedine ljude brinu kako će tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom, dok traže od raznih vjerskih vođa odgovore na etička pitanja, dodatno ovjekovječiti teoriju religije koja ne prepoznaje važnost doktrine, rituala i odnosa.

Pretpostavimo li kako religija općenito može ponuditi zaseban skup moralnih načela, njezino korištenje za obuku umjetne inteligencije riskira davanje prioriteta određenim tradicijama i iskrivljavanje drugih.

Posebno kada su u pitanju vjere koje sebe ne vide prvenstveno kao sustav etike.

Iako ne nabraja tradicije koje je konzultirao, Anthropic je u svibnju objavio kako su se sastali sa znanstvenicima, svećenicima, filozofima i etičarima iz više od 15 vjerskih i međukulturalnih skupina. Nadaju se kako će tu skupinu proširiti u budućnosti.

Predstavnici Meta Platformsa, Googlea i Amazona također su se sastali s izaslanicima Vatikana, dok je Microsoft također potražio mišljenje duhovnika.

Anthropic je objavio kako žele da Claude crpi iz cijelog niza gledišta - religijskih, sekularnih, političkih - s jednakom dubinom i strogošću.

Cilj je pažljivo, akumulirano razmišljanje o tome kako se zapravo formira dobar karakter. Ima onih koji smatraju kako bi AI tvrtke trebale dodatno definirati pojmove i namjere kako bi bolje razumjele što točno žele dobiti od religije.

Neusporedive kategorije

Brojni znanstvenici dovode u pitanje ideju kako su religije skup različitih i usporedivih sustava, tvrdeći kako je to moderni pojam koji se može pratiti sve do 19. stoljeća.

Zapadni akademici godinama su učvršćivali te kategorije, tek ih počevši ozbiljno preispitivati u drugoj polovici 20. stoljeća.

Te ukorijenjene ideje o religiji - kako ih je lako uspoređivati u različitim kulturama - pomažu objasniti zašto Silicijska dolina možda ne osjeća potrebu definirati vlastito razumijevanje iste.

Ima onih koji smatraju kako bi AI tvrtke trebale dodatno definirati pojmove i namjere kako bi bolje razumjele što točno žele dobiti od religije.

Drugi su zabrinuti zbog toga što bi, u težnji za gomilanjem podataka, AI tvrtke mogle izgubiti temeljne značajke pojedinih tradicija.

Drugim riječima, mogle bi postati homogenizirane, svedene na svojevrsni srednji put ili čak prilagođene zapadnim religijama, piše AP.