NE SLUTI NA DOBRO

Mladi na netu ne razlikuju prave od lažnih vijesti

  • Autor: M. W.
  • Zadnja izmjena 20.01.2017 16:38
  • Objavljeno 24.11.2016 u 07:14
dječak tinejdžer mobitel

dječak tinejdžer mobitel

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Tinejdžeri upijaju vijesti s društvenih medija ne razmišljajući odakle dolaze. Roditelji ih trebaju naučiti istraživanju i skeptičnom razmišljanju

Djeca i tinejdžeri odlično se snalaze u gotovo svim aspektima društvenih mreža i medija. No, postoji neugodna iznimka: loše im ide procjenjivanje točnosti i vjerodostojnosti sadržaja na koji nalete.

Čak 82 posto srednjoškolaca nije moglo razlikovati oglas označen kao sponzorirani sadržaj i stvarnu vijest na web odredištu, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Stanford provedeno na 7.804 učenika i studenata.

Riječ je o dosad najvećem istraživanju dosad u Sjedinjenim Državama koje analizira kako tinejdžeri procjenjuju informacije koje pronađu online.

Mnogi među ispitanicima procjenjivali su kredibilitet vjestolikih tvitova prema tome koliko su pojedinosti sadržavali ili jesu li došli s velikom fotografijom, umjesto prema izvoru i drugim parametrima.

Više od dvije trećine ispitanih srednjoškolaca nije moglo vidjeti valjan razlog zašto ne bi vjerovali objavi u kojoj direktor banke objašnjava zašto mladima treba više pomoći oko planiranja financija.

Gotovo četiri od deset srednjoškolaca bilo je uvjereno, temeljem naslova, kako je fotografija deformiranih tratinčica snažan dokaz prisustva otrovnih tvari u blizini nuklearne elektrane Fukushima Daiichi u Japanu, iako uz fotografiju nije naveden ni izvor, niti lokacija.


Facebook i Google već poduzimaju mjere kako bi onemogućili web odredišta koja šire lažne vijesti koristeći njihove oglašivačke platforme, a Twitter je uveo nove alate i pravila kako bi suzbio zlostavljanje korisnika. Ali to nas neće riješiti lažnih ili jednostranih informacija online koje dolaze iz brojnih izvora, među kojima su i oni koji se bave obmanjijućim oglašavanjem, satirička web odredišta te pristrane objave i članci.

Djeca predtinejdžerske dobi online su sedam i po sati dnevno mimo škole, pokazalo je istraživanje. Velik dio učenika obavlja više zadaća odjednom: šalje SMS-ove, čita i gleda video... To ometa koncentraciju potrebnu za propitivanje sadržaja i dublje promišljanje.

Do 18 godine 88 posto mladih vijesti dobiva s Facebooka i drugih društvenih medija, prema rezultatima istraživanja koje je projekt Media Insight proveo 2015. godine na 1.045 odrasle osobe stare između 18 i 34 godine. To pojačava 'učinak eho sobe' jer društveni mediji obično korisnicima nude vijesti slične onima koje su čitali prije.


Sve više škola u SAD-u podučava učenike kako odabrati vjerodostojne izvore informacija. Besplatni Stanfordov kurikulum o društvenim studijima koji podučava kako procijeniti vjerodostojnost povijesnih izvora dosad je preuzet 3,5 milijuna puta. No, medijsku pismenost sve češće potiskuju pojačane nastave čitanja i matematike.

Taj oblik odgoja i obrazovanja za korištenje medija u digitalnom dobu bi u većoj mjeri trebali preuzeti roditelji, pa od malih nogu inzistirati na zdravom skepticizmu. Trebali bi pitati djecu što čitaju online i izložiti ih vijestima iz različitih izvora te ih poticati na istraživanje i objasniti im kako visok plasman na Googleovoj i drugim tražilicama ne znači kako sadržaju treba bezrezervno vjerovati.

Učenike trebao obučiti za procjenu pouzdanosti izvora temeljem toga jesu li navedeni, nezavisni i dobro informirani, kao i je li moguće navode provjeriti negdje drugdje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!