Otpor gradnji velikih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju sve je snažniji s obje strane Atlantika. Nakon američkih međuizbora, na kojima su se građani u brojnim saveznim državama pobunili protiv takvih projekata, prosvjedi se najavljuju i diljem Europe. Više od 100 organizacija iz 15 europskih zemalja traži privremenu obustavu gradnje novih velikih podatkovnih centara, upozoravajući na njihovu golemu potrošnju struje i vode, moguće poskupljenje energije i štetu za okoliš
Prosvjedi pod nazivom 'Stop Dirty Data Centres' održat će se u petak i subotu, 6. i 7. studenoga, a okupljanja su najavljena u Irskoj, Poljskoj, Danskoj, Finskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Organizatori traže da europske, nacionalne i lokalne vlasti zaustave odobravanje novih velikih projekata dok ne donesu jasnija pravila o njihovoj gradnji i utjecaju na stanovništvo, piše Euronews.
Podatkovni centri, golema postrojenja u kojima se nalaze računala potrebna za rad umjetne inteligencije, troše ogromne količine struje i vode. Stanovnici područja u kojima se grade strahuju od većih računa za struju, onečišćenja zraka, buke i sve većeg pritiska na lokalnu infrastrukturu.
'Zajednice diljem Europe koje se već dugo bore protiv nametanja podatkovnih centara koji troše goleme količine energije, vode i zemljišta sada izlaze na europsku političku scenu', poručio je Owen Espley, koordinator inicijative Stop Dirty Data Centres.
vezane vijesti
Amerikanci se pobunili protiv AI divova
Europski prosvjedi dolaze samo nekoliko dana nakon američkih međuizbora, na kojima je protivljenje izgradnje podatkovnih centara postalo važno političko pitanje.
Prema izlaznoj anketi NBC Newsa, čak 76 posto ispitanih birača protivi se gradnji novog podatkovnog centra u svojoj zajednici, a 56 posto navelo je da im je to pitanje bilo važno ili presudno pri odlučivanju za koga će glasati. Istodobno, 57 posto ispitanika smatra da će umjetna inteligencija društvu donijeti više štete nego koristi.
Otpor je posebno izražen u Ohiju, gdje su birači u više lokalnih zajednica podržali zabrane ili ograničenja gradnje podatkovnih centara. Riječ je o saveznoj državi u kojoj tehnološke kompanije, uključujući OpenAI i Metu, planiraju velika ulaganja.
Protivljenje takvim projektima pritom ne dolazi samo od demokrata. Građane različitih političkih uvjerenja brine hoće li tehnološke kompanije troškove nove energetske infrastrukture prebaciti na kućanstva i lokalne zajednice.
Demokrati žele stroža pravila, Trump bi ih mogao blokirati
Pobjeda demokrata, koji su osvojili kontrolu nad oba doma američkog Kongresa, mogla bi dodatno otežati gradnju novih podatkovnih centara. Senator Bernie Sanders i zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez već su predložili privremenu zabranu njihove gradnje dok Kongres ne uvede pravila koja bi zaštitila građane od rasta cijena električne energije i štete za okoliš.
Senator Martin Heinrich predložio je i zakon prema kojem bi velike tehnološke kompanije same morale platiti nadogradnju elektroenergetske mreže potrebnu za rad svojih podatkovnih centara.
No ni među demokratima ne postoji suglasnost o potpunoj obustavi gradnje. Dio stranke strahuje da bi takav potez usporio razvoj umjetne inteligencije i oslabio američku poziciju u tehnološkom nadmetanju s Kinom. Osim toga, predsjednik Donald Trump mogao bi vetom blokirati nove zakone.
Analitičari Goldman Sachsa upozoravaju da bi političke promjene mogle dovesti do odgoda gradnje podatkovnih centara u saveznim državama poput Teksasa i Georgije, gdje su protivljenje takvim projektima isticali i kandidati na izborima.
Europa planira milijarde ulaganja, građani traže kočnicu
Dok u SAD-u jača otpor, Europa također ubrzano gradi podatkovne centre nastojeći smanjiti tehnološki zaostatak za Amerikom i Kinom.
Prema izvješću PwC-a, godišnja ulaganja u europske podatkovne centre porasla su s 12 milijardi eura u 2020. na procijenjenih 25 do 26 milijardi eura ove godine. Od 2026. do 2031. ukupna ulaganja mogla bi dosegnuti 176 milijardi eura. No organizatori europskih prosvjeda smatraju da se takvi projekti šire prebrzo i da građani često nemaju dovoljno utjecaja na odluke o njihovoj gradnji.
Zato će se tijekom dvodnevne akcije održavati demonstracije, javne rasprave, prikupljanje potpisa i druga okupljanja. Cilj je natjerati vlasti da prije odobravanja novih projekata temeljito provjere koliko će oni trošiti energije i vode te kakve će posljedice imati za stanovništvo.
Nadine Smith, predsjednica američke organizacije Color of Change, slično upozorava da tehnološki divovi moraju sami snositi troškove svojeg poslovanja, umjesto da ih prebacuju na građane. 'Obitelji nikada ne bi smjele preko svojih računa subvencionirati najbogatije korporacije u povijesti', poručila je za TechCrunch.
