Sve veći broj znanstvenih studija pokazuje da konzumacija kave može značajno utjecati na sastav mikroorganizama u našim crijevima, što bi moglo imati važne implikacije za zdravlje. Među njima se ističe opsežno međunarodno istraživanje objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Nature Microbiology.

Crijevni mikrobiom odnosno zajednica bakterija, kvasaca i drugih mikroorganizama koji žive u našim crijevima, ima ključnu ulogu u probavi, apsorpciji hranjivih tvari, radu imunološkog sustava te čak i u mentalnom zdravlju. Sastav mikrobioma razlikuje se od osobe do osobe, a na njega snažno utječu prehrambene navike i okolišni čimbenici.

U studiji su znanstvenici analizirali podatke o prehrani i mikrobiomu više od 77.000 ljudi iz različitih zemalja. Istraživanje je pokazalo da je jedna bakterijska vrsta, Lawsonibacter asaccharolyticus, snažno povezana s konzumacijom kave. Kod osoba koje su pile više od tri šalice kave dnevno razina ove bakterije bila je i do osam puta veća nego kod onih koji su kavu pili rijetko ili je uopće nisu pili.

Znanstvenici su također primijetili da je veza između konzumacije kave i prisutnosti ove bakterije bila dosljedna među sudionicima iz čak 25 različitih zemalja, što dodatno učvršćuje pouzdanost nalaza. U laboratorijskim pokusima pokazalo se i da bakterija može rasti kada je izložena spojevima iz kave, što dodatno potvrđuje povezanost između ovog napitka i crijevne mikrobiote.

Zanimljivo je da su istraživači uočili povezanost s bakterijom Lawsonibacter asaccharolyticus i kod osoba koje piju bezkofeinsku kavu, što upućuje na to da važnu ulogu vjerojatno imaju drugi prirodni spojevi iz kave, a ne samo kofein.

Prema riječima prof. Tima Spectora, jednog od autora studije i suosnivača znanstvene platforme ZOE, rezultati potvrđuju da postoji snažna povezanost između hrane koju konzumiramo i mikroorganizama koji žive u našim crijevima.

„Ovo istraživanje dodatno potvrđuje koliko je prehrana važna za zdravlje našeg mikrobioma. Podaci o mikrobiomu mogu nam pomoći da bolje razumijemo prehrambene navike ljudi i kako one utječu na zdravlje crijeva“, istaknuo je Spector.

Istraživači navode da bi složeni kemijski sastav kave mogao biti ključ za razumijevanje njezinih potencijalnih zdravstvenih učinaka. Kava sadrži stotine bioaktivnih spojeva, uključujući polifenole, koji mogu „hraniti" određene bakterije u crijevima te potencijalno pridonijeti regulaciji razine šećera u krvi i krvnog tlaka.

Iako znanstvenici još ne mogu sa sigurnošću reći kako bakterija Lawsonibacter asaccharolyticus izravno utječe na zdravlje, pretpostavljaju da bi upravo ona mogla igrati ulogu u nekim od pozitivnih učinaka koji se često povezuju s konzumacijom kave.

Autori studije zaključuju da rezultati nude važan uvid u to kako prehrambene navike oblikuju naš mikrobiom te potiču nova pitanja o povezanosti između hrane, crijevnih mikroorganizama i zdravlja.

Ovo istraživanje pridružuje se sve većem broju znanstvenih radova koji upućuju na to da umjerena konzumacija kave može biti dio uravnoteženog načina života te da njezini učinci nadilaze poznati osjećaj budnosti i koncentracije.

Izvor: Manghi, P. i sur. (2024). Coffee consumption is associated with intestinal Lawsonibacter asaccharolyticus abundance across multiple cohorts, Nature Microbiology.

Coffee Drinking Changes Gut Microbiome, Study Shows - Newsweek