VRIJEME IZLETA

Kakve sve opasnosti kriju hrvatske rijeke?

Krka

Krka

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Vode hrvatskih jezera, a osobito tekućica za većinu su ljudi još uvijek prehladne za kupanje, no to će se s dolaskom sve toplijih dana uskoro promijeniti. Dobro je stoga na vrijeme se informirati o čemu trebamo voditi računa i kako se ponašati kada odemo na izlet na neku od naših brojnih slatkovodnih plaža

Prirodu je dobro voljeti, no treba je i poznavati i poštovati, jer divljina krije mnoge opasnosti. U Hrvatskoj se godišnje utopi više od stotinu ljudi. Najviše ih strada u moru jednostavno zato što se ondje kupa najviše ljudi, međutim, najopasnije su zapravo tekućice – rijeke i potoci.

'Hrvatska gorska služba spašavanja ima 50-ak intervencija godišnje na vodama', rekao je za tportal pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić i dodao: 'One su prije 10-ak godina vrlo često bile fatalne, međutim, onda smo počeli s obukama spasilaca i voditelja rafting ekipa. Ranije je utapanja bilo čak i u organiziranim skupinama.'

Nesreće se, istaknuo je Prizmić, najčešće događaju na tekućicama na mjestima gdje ima najviše izletnika – na Cetini, Zrmanji, Korani, Mrežnici, Dobri ili Neretvi. Prije 15-ak godina HGSS je počeo novačiti najbolje skipere i veslače iz kanu saveza i do danas stvorio mrežu od oko 150 spasitelja koji imaju međunarodne licence za brze i divlje vode. U Omišu je formiran Centar za njihovu obuku u kojem se osposobljavaju čak i spasitelji iz drugih zemalja kao što je Crna Gora.

Hladnoća, struje, virovi…

Krka Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Krka Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Krka Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Kupanje u Krki

'Utapanja su treći uzrok smrti u nesrećama, a kod djece čak drugi', upozorio je Prizmić i dodao: 'Dvije trećine svih utopljenika utopi se na svega tri metra od obale, a većina se do trenutka nesreće smatrala dobrim plivačima. To znači da ne postoji dovoljna svijest o opasnostima voda. Rijeke, odnosno vode u pokretu posebno su opasne. Prije svega su hladnije i tekuće pa ljudi koji se nađu u njima brže gube toplinu. Pothlađivanjem mišića gubi se moć kretanja pa i najbolji plivači mogu izgubiti sposobnost plivanja. Temperatura rijeka na izvoru kreće se oko 10 stupnjeva Celzijevih.

Drugi je važan čimbenik da imaju ogromnu snagu. Primjerice, u plitkoj vodi od 25 centimetara pri brzini vode od tri metra u sekundi većina ljudi neće moći ostati na nogama, a u dubini od metra ni pri brzini od dva metra u sekundi, što nije puno. Brze vode su neumoljive. Njihova sila nikada ne prestaje za razliku od mora gdje postoje pauze među valovima. One prikuju čovjeka za bilo koju prepreku koja se nađe na dnu. Imali smo slučajeva da su se ljudi utopili u samo metar dubine jer im je zapela noga, a voda ih držala zaglavljenima. Brze vode mogu nas uplesti u potopljeno granje, uvući u sifone, virove i kanale, a ljudi ponekad budu usisani u podzemne spilje i pod slapove. U takvim situacijama protok zna biti nekoliko desetaka tona u sekundi pa tijelo ostaje usisano sve dok on ne oslabi. Velika opasnost su i predmeti koje voda nosi sa sobom poput granja, a, naravno, tu su i drugi ljudi. Primjer ovoga posljednjeg jedna je Francuskinja koja se utopila prije tri godine. Bila je u društvu dvoje ljudi koji su je potopili, noga joj se zaplela između kamenja i nije se uspjela osloboditi.'

Krka Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Krka Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Mrežnica


HGSS stoga nastoji podići svjesnost o opasnostima koje prijete osobito u brzim vodama. O tome bi također trebalo učiti djecu u školama.

Važne mjere opreza!

I roditelji i djeca trebali bi na izletima na rijeke uvažiti sljedeće preporuke:

-nije dobro skakati u rijeke ,jer nas vode mogu zaplesti u granje ili uvući u neki sifon
-kada nas voda ponese treba se okrenuti na leđa, horizontalno, jer su dubinske struje jače od površinskih; noge treba okrenuti prema naprijed kako bi amortizirali eventualne udarce u prepreke
-kod ulaska u hladnu vodu raste krvni tlak pa čovjek može kolabirati
-kada čovjek naglo skoči u vodu mogući su šokovi – može izgubiti svijest, dobiti srčani udar ili postati dezorijentiran
-nakon relativno kratkog vremena u hladnoj vodi naše funkcije slabe – kada su olimpijskog pobjednika uronili u vodu od 10 stupnjeva Celzijevih, nije mogao zadržati dah dulje od 10 sekundi, dok u toploj može i nekoliko minuta; jedan tim testirao je olimpijsku pobjednicu i utvrdio da već nakon 10-ak minuta nije mogla koordinirano plivati, odnosno da bi se već nakon 15 utopila

Krka Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Krka Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Mrsic/PIXSELL

Rafting kod Obrovca

-kupači trebaju izbjegavati brzace jer se rijeka u svojem presjeku ne kreće svuda jednakom brzinom - u matici je vrlo jaka, a uz obale sporija; virovi ovise o nevidljivim preprekama koje su potopljene
-mjesta koja se pjene, osobito slapove, treba izbjegavati, jer ne vidimo što se zbiva i što nas pod vodom očekuje
-za kupanje treba izabrati mjesta na kojima se u vodu može ući bez skakanja te gdje ima dovoljno dubine da nas voda ne nabaci na prepreke
-roditelji uvijek trebaju pratiti gdje su im djeca ili partneri.

Što ako autom sletite u vodu?

Ako automobil završi u vodi, često nastupa šok. Tada je važno zadržati prisebnost i u prvoj fazi pokušati izići iz automobila. Nakon nekog vremena, kada automobil dublje potone, zbog pritiska vode na vrata, postaje nemoguće izaći, pa treba bez panike pričekati da se auto napuni i tlak izjednači. U trenutku prije izlaska treba udahnuti preostali zrak, otvoriti vrata i isplivati.

Pridržavajte se mjera opreza na vodama pa problema ne bi trebalo biti, rekao je Prizmić.

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi