.

Iako nudi brojne mogućnosti - poput pristupa komunikaciji i znanju u razmjerima dosad neviđenima u ljudskoj povijesti - web i te kako ima svoje mračne strane.  

Poput odraslih, djeca mogu postati žrtve kradljivaca osjetljivih podataka i identiteta. 

Što je uopće krađa identiteta? Naš ju Kazneni zakon definira kao radnju kojom netko koristi tuđe osobne podatke protivno zakonu. Osim što predstavlja povredu privatnosti, ujedno je i kazneno djelo za koje je predviđena i kazna zatvora do godinu dana.

Djeca su izloženija riziku zbog manjka opreza

Do krađe identiteta može doći zbog različitih motiva i razloga. Recimo, netko nekome može nanijeti štetu tako što će otvoriti lažni korisnički profil na Facebooku u ime te osobe te na njemu objavljivati vulgarne i druge nedolične sadržaje koji će tu osobu izvrgnuti zgražanju, sramoćenju i slično.

Ponekad se tuđi osobni podaci zloupotrebljavaju za počinjenje kaznenih djela poput prijevare ili stjecanja protupravne koristi. 

Krađa osobnih podataka događa se u raznim situacijama, u rasponu od neopreza pojedinaca do nedovoljno dobre zaštite institucija i organizacija. 

Djeca će češće biti izložena riziku zbog manjka opreza, svog ili roditeljskog, iako ne treba zanemariti ni moguće probleme zbog curenja podataka povjerenih trećim stranama. Stoga nije loše provjeriti kako drugi postupaju s osobnim podacima prije no što im ih povjerite.

Kako zaštititi dijete od krađe identiteta? 

Na žalost, ne postoje uređaj ili aplikacija koje vašem djetetu ili vama mogu u potpunosti zajamčiti sigurnost. Morat ćete zasukati rukave i većinu posla odraditi sami. 

U pravilu, djeca mlađa od 16 godina ne bi trebala koristiti društvene mreže i internetske servise bez roditeljskog znanja, odobrenja i nekog oblika nadzora. 

Proučite kakve postavke za zaštitu privatnosti nude društvene mreže i drugi servisi koje vaše dijete koristi. Možete to učiniti zajedno, pa ga uputititi kako ih namjestiti te objasniti zašto je to važno. 

Pratite što vaše dijete radi online, s kime kontaktira, o čemu razgovaraju. Objasnite mu kako to ne radite zato da bi ga špijunirali već kako bi spriječili da mu netko naudi.

Naučite dijete koje osobne podatke ne smije dijeliti online i davati osobama koje ne poznaje. 

Kućna adresa, broj telefona, OIB, lozinke za pristup e-pošti i društvenim mrežama, brojevi debitnih i kreditnih kartica, PIN-ovi za mobitele i bankovne tokene... Takvi i slični osjetljivi podaci moraju ostati poznati samo u uskom obiteljskom krugu. 

Nemojte držati osjetljive podatke na dohvat djece. Prevaranti i lopovi računaju na dječju naivnost i lakomislenost. No, ako djeca nemaju pristup osjetljivim podacima, neće ih moći niti podijeliti. 

Redovno nadograđujte antivirusni i antimalware softver na svim uređajima koje koristite u domaćinstvu.

Razmotrite instalaciju alata za roditeljski nadzor na uređajima koje dijete koristi. Ako to vaši uređaji podržavaju, kreirajte zasebne korisničke profile za djecu kako bi ograničili pristup vašim osjetljivim podacima.

Izbjegavajte objavu fotografija svoje djece i osjetljivih podatak vezane uz njih. Da, razumijemo želju da se pohvalite svojim potomstvom. No, ne samo što tako prevarantima i kriminalcima otkrivate kako vaše dijete izgleda, već im nudite i pregršt drugih podataka i informacija kojih vjerojatno niste ni svjesni, od lokacije i vremena snimanja pa dalje.

Otkrijete li kako je netko zlorabio podatke vašeg djeteta ili joj ukrao identitet, odmah slučaj prijavite policiji, savjetuju u Agenciji za zaštitu osobnih podataka kojoj također možete podnijeti zahtjev za zaštitu prava.