Kratka povijest balona

Iako ih danas povezujemo sa slavljem, prvi baloni nastali su u laboratoriju i bili su zamišljeni za korištenje u znanstvene svrhe. Još 1824. godine Michael Faraday napravio je prvi gumeni balon za laboratorijsku upotrebu, odnosno za zadržavanje plinova koje je proizvodio tijekom svojih pokusa. Upravo je on primijetio da se uzdižu u zrak kad su punjeni vodikom.

Samo godinu dana kasnije baloni su se pojavili u široj prodaji, ali ne u obliku u kojem ih danas poznajemo. Sastojali su se od dva kruga od meke gume čije je rubove trebalo međusobno protrljati kako bi se zalijepili te tako stvorili unutarnji dio koji se mogao napuhati.

S godinama su ušli u meteorološku i vojnu upotrebu, ali su i dalje bili omiljeni na zabavama jer su 'jeftini, šareni i ljudi vole gledati stvari koje lete'.

Nakon prvotnih gumenih balona razvijeni su oni od lateksa i folije (Mylara) te se danas mogu naći u raznim bojama i različitim oblicima. Nije neobično ni na dječjim zabavama vidjeti zabavljače koji izrađuju različite zanimljive životinje od balona.

Baloni u popularnoj kulturi

Ovi zabavni predmeti pronašli su svoje mjesto i u popularnoj kulturi. Gotovo da nema osobe koja nije čula Neninu pjesmu '99 Luftballons', a ne smijemo zaboraviti ni crveni balon koji je nosio jezivi klaun Pennywise u knjizi Stephena Kinga (a potom i seriji, odnosno filmu) 'It' (Ono).

Mlađima će asocijacija na balone zasigurno biti scena iz Pixarovog animiranog filma 'Nebesa' (Up) i brojnih crtanih filmova u kojima glavni likovi upravo pomoću njihove velike količine lete u zrak.

Razvojem društvenih mreža oni su postali omiljeni dekor na rođendanskim zabavama, vjenčanjima, otkrivanjima spola nerođenog djeteta i slično.

Tamna strana balona

No nakon što prođe slavlje postavlja se neizbježno pitanje – što s balonom? U većini slučajeva radi se o jednokratnoj plastici koju ćemo ili probušiti ili pustiti da se sama ispuše i onda baciti u smeće. Iako na tržištu postoje alternative od lateksa, koje bi trebale biti biorazgradive, ni to se baš ne događa preko noći.

Najveći su problem baloni koji se puštaju u zrak te donose trenutačno veselje i oduševljenje, a onda završavaju na najrazličitijim mjestima i postaju rizik i prijetnja kako za okoliš, tako i za divlje životinje. Još su 2019. godine znanstvenici otkrili da morske ptice često one koji završe u morima zamijene za hranu i pojedu, a potom umru.

S druge strane, oni napravljeni od folije i punjeni helijem ne samo da mogu putovati puno dulje i dalje od klasičnih balona (dosegnuti visinu i od 10 kilometara i putovati tisućama kilometara pomoću zračnih struja), već nisu biorazgradivi, provode električnu energiju i mogu uzrokovati velike probleme ako se zapetljaju u električne žice i dalekovode.

Studija objavljena 2020. godine upozorava i na brojne kemikalije koje se koriste prilikom proizvodnje balona: od antioksidanata i sredstava protiv zamagljivanja, preko plastifikatora (kako bi bili fleksibilniji), konzervansa (kako bi ostali fleksibilni tijekom skladištenja), sredstava protiv zapaljenja, boja i pigmenata pa sve do umjetnih mirisa.

Stvari se mijenjaju

Da je to sve veći problem i da su ljudi toga svjesni, pokazuje primjer iz Velike Britanije, gdje su prodavatelji balona prestali prodavati velike količine onih namijenjenih 'puštanju u zrak'.

'Ono što ide gore, mora se i spustiti', upozorila je za BBC Naomi Spittles iz tvrtke Ballons by Naomi. Istovremeno je pozvala na zabranu takvih 'puštanja balona na otvorenome'. 'Kad kupcima objasnim zašto ne prodajem balone za puštanje na otvorenome, obično kažu: 'Oh, Bože, pa o tome nismo ni razmišljali'.'

Njezinom apelu pridružili su se i iz britanskog Nacionalnog udruženja umjetnika i dobavljača balona (National Association of Balloon Artists and Suppliers) te su pozvali svoje članove da ih odbiju puštati na otvorenome kako bi se zaštitio okoliš. Dogovorili su i postavljanje kutija za recikliranje namijenjenih upravo za balone i ostale dekoracije za zabave, a kako bi se reciklirali u materijal što se može ponovno upotrijebiti.

Iako službeno ne postoji zakon koji zabranjuje puštanje veće količine balona na otvorenome, različite zemlje diljem svijeta počele su ograničavati gdje se i kad oni mogu puštati. U Velikoj Britaniji više od 100 lokalnih zajednica zabranilo je tako puštanje veće količine balona na otvorenome, a oni koji žele pustiti više od 5000 njih moraju dobiti odobrenje Uprave za civilno zrakoplovstvo. U SAD-u i Australiji nekoliko saveznih država već je to ograničilo ili zabranilo, a u Danskoj i Finskoj to je u potpunosti zabranjeno da se ne bi zagađivao okoliš.

Stručnjaci savjetuju da se baloni od lateksa i folije zamijene onima od sapunice jer će također imati željeni efekt razveseljavanja okupljenih i obilježavanja važnog događaja, a pri tome neće uzrokovati toliko problema u okolišu i nisu opasni za divlje životinje.