Posljednjih godina sve više tvrtki govori o digitalnoj transformaciji i umjetnoj inteligenciji. Koliko su poduzetnici danas zaista spremni za takve promjene?

Mislim da je spremnost danas puno veća nego prije nekoliko godina, ali ne bih rekao da smo spremni u dovoljnoj mjeri. Hrvatska ima dobre temelje, potvrđeno kroz rezultate posljednje procjene u okviru Digitalnog desetljeća, vrlo dobru digitalnu infrastrukturu i relativno visoku razinu osnovnih digitalnih vještina. Problem nastaje kada treba napraviti sljedeći korak i upotrijebiti napredna digitalna znanja: iskoristiti tehnologiju za promjenu poslovanja, povećanje produktivnosti i stvaranje nove vrijednosti. Još uvijek prečesto digitalnu transformaciju promatramo kao IT projekt. Kupimo sustav, uvedemo alat, napravimo aplikaciju i smatramo da smo napravili transformaciju. A prava transformacija počinje tek kada prilagodimo ili promijenimo procese, način rada, organizaciju i način donošenja odluka. Tu još imamo puno prostora.

Što najčešće muči poduzetnike kada razmišljaju o uvođenju novih digitalnih rješenja ili AI alata? Je li riječ o budžetu, nedostatku znanja, strahu od promjena ili nečem drugom?

Svega pomalo, ali mislim da je najveći problem nedostatak jasne vizije, ljudi i iskustva za provođenje ozbiljne transformacije. Posebno je to izazov za male i srednje kompanije. One često nemaju kapacitete za analizu poslovnog problema, procjenu tehnologije i samu provedbu promjene, a često nemaju ni dovoljno internih kapaciteta da kvalitetno vode takav projekt uz pomoć vanjskih partnera. Strah od promjene je također jedan od čestih čimbenika, a posebno je izražen danas kada je brzina promjene nevjerojatna. Čak i oni najbolji imaju problema držati korak sa tom brzinom promjene.

Mnogi poduzetnici smatraju da su AI i napredna digitalna rješenja rezervirana za velike sustave. Koliko je to u praksi točno?

Sve manje. Moderni AI alati zapravo su omogućili da tehnologija koja je prije bila dostupna samo velikim kompanijama postane dostupna i malim poduzetnicima. Mala kompanija danas može koristiti isti temeljni AI model koji koristi velika korporacija. Danas nerijetko vidimo da pojedinci s dobrim idejama mogu puno jednostavnije kreirati rješenja za koja im je do relativno nedavno trebalo puno kapitala, znanja i vanjske pomoći.

Ali tu dolazimo do jedne važne stvari:

Svi mogu koristiti isti AI, ali ne mogu svi koristiti isti kontekst.

Kontekst čine podaci, domensko znanje, poslovni procesi i sposobnost organizacije da ih poveže s tehnologijom. I upravo će taj kontekst sve više stvarati razliku između kompanija.

Tri greške u prvim koracima

Kada tvrtke kreću u digitalnu transformaciju, koje su najčešće pogreške koje rade i kako ih mogu izbjeći?

Prva je da krenu od tehnologije umjesto od poslovnog problema. Naravno, tehnologiju treba poznavati jer morate razumjeti što je danas moguće, ali tehnologija ne smije biti polazišna točka. Druga je da pokušavaju postojeći način rada samo 'premazati' novom tehnologijom. Ako imamo loš proces i na njega stavimo AI, vrlo često ćemo samo dobiti brži loš proces. Treća je da zanemarimo ljude. AI nije implementacija softvera. AI je promjena načina rada. Zato prije svakog ozbiljnog projekta treba znati što želimo postići, kako ćemo mjeriti rezultat i kako će se promijeniti posao ljudi koji će tu tehnologiju koristiti. Treba početi s konkretnim problemom i mjerljivim ciljem, a ne s idejom da 'moramo imati AI'.

Postoji li danas neki proces ili područje poslovanja u kojem poduzetnici najbrže mogu vidjeti koristi od primjene AI-ja?

Ne bih rekao da postoji jedan univerzalni proces. Najbrže rezultate vidim tamo gdje postoji velika količina podataka i ponavljajućih aktivnosti, a istovremeno postoji jasan poslovni cilj. To mogu biti korisnička podrška, obrada dokumenata, pretraživanje i korištenje internog znanja, razvoj softvera, analiza podataka, prediktivno održavanje ili različiti oblici automatizacije. Ali još važnije od samog procesa je imati dobre podatke. AI bez kvalitetnih podataka i konteksta vrlo brzo postaje samo zanimljiv demo. Zato mislim da će kompanije koje ne samo da znaju upravljati podacima, nego ih znaju povezivati, iz njih stvarati nove uvide i te uvide pretvarati u poslovne odluke, biti predvodnici razvoja u sljedećih nekoliko godina.

AI nije cilj nego alat

Koliko je važno imati jasne poslovne ciljeve prije same implementacije tehnologije? Može li se dogoditi da tvrtke ulažu u AI samo zato što je riječ o aktualnoj temi?

Ne samo da se može dogoditi, već mislim da se to upravo i događa. AI je trenutno toliko atraktivan da je vrlo lako napraviti projekt koji izgleda impresivno, a zapravo nema veliki poslovni učinak.

Zato stalno ponavljam: AI nije cilj. AI je alat. Produktivnost je cilj.

Prije implementacije trebali bismo znati što želimo povećati: produktivnost, kvalitetu, brzinu donošenja odluka, prihod, zadovoljstvo korisnika ili nešto drugo. I onda moramo moći izmjeriti rezultat. Jer ako ne možemo izmjeriti što smo dobili, teško možemo reći da smo napravili uspješnu transformaciju.

Ovogodišnja Digitalna (R)evolucija održava se pod sloganom: 'Od Digitalne (R)evolucije do ljudske transformacije; Kad inteligencija postane dostupna svima, što nas čini posebnima?' Kako će upravo ti izazovi i rješenja biti predstavljeni kroz program konferencije?

Danas gotovo svi mogu pristupiti istim AI modelima. Ako je inteligencija u određenoj mjeri postala dostupna svima, onda se postavlja pitanje: Što nas čini različitima? Mislim da odgovor više nije u samoj tehnologiji. Razliku će činiti podaci, domensko znanje, način na koji organiziramo poslovanje i, prije svega, ljudi koji znaju tehnologiju pretvoriti u novu vrijednost. Zato želimo razgovarati manje o tome što AI može napraviti u teoriji, a više o tome što se događa kada ga uvedemo u stvarnu kompaniju. Što se mijenja u poslovnim procesima? Koji poslovi nestaju, a koji novi nastaju? Kako pripremiti ljude? Kako organizirati kompaniju? Kako zaštititi podatke i konkurentsku prednost? I, na kraju, kako sve to pretvoriti u veću produktivnost?

To je zapravo cijela ideja Digitalne (R)evolucije - ne govoriti samo o tome kako tehnologija mijenja poslovanje, nego kako tehnologija mijenja ljude, njihove uloge i način na koji organiziramo rad. Pravi pobjednici će biti oni koji uspiju procijeniti kako će izgledati život s AI-jem kada on postane tako uobičajen kako su danas uobičajeni električna struja i mobitel.