Umjetna inteligencija (AI) donosi brojne koristi tvrtkama, ali kao i sa svakom novom tehnologijom, morate biti spremni premostiti prepreke njezina uvođenja, a i razumjeti gdje AI može donijeti najveću vrijednost. Kako pojedinačnom subjektu, tako i širem gospodarstvu, u našem slučaju hrvatskom.

Na tom tragu Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u četvrtak je najavila konferenciju Digitalna (R)evolucija te predstavila mentorski program Business Innovation Sprint koji vodi Udruga HUP-ICT, ogranak ove organizacije posvećen informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.

Program je usmjeren na razvoj konkretnih AI poslovnih slučajeva u hrvatskim tvrtkama, a poruka je jasna: hrvatske tvrtke već danas s AI-em mogu pokrenuti projekte koji će donijeti mjerljive poslovne rezultate. Koliko će im to poći za rukom, vidjet će se na predstavljanju rezultata na spomenutoj konferenciji koja će se 22. rujna održati u Laubi u Zagrebu.

Na panelu konferencije, u prisnijem okruženju okruglog stola, sudionici su se složili da su digitalizacija i prihvaćanje novih alata poput AI-a ključni jer bez njih se na tržištu neće moći opstati. Ne samo u pogledu tvrtki u informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, već u bilo kojoj djelatnosti.

'Automatizacija, optimizacija i produktivnost nisu nam apstraktni pojmovi, već stvarni učinci koje svakodnevno vide tvrtke koje su napravile iskorak. Želimo pokazati da digitalna transformacija nije privilegija velikih sustava, već dostupan put za svaku organizaciju koja ima pravu strategiju, znanje i partnere, a najveća vrijednost ove konferencije upravo su razgovori između ljudi koji svakodnevno donose poslovne odluke i traže konkretne odgovore. Glavni nam je cilj inspirirati barem dio sudionika da nakon konferencije pokrenu promjene koje će unaprijediti njihovo poslovanje, a da im primjeri s konferencije pomognu da prepoznaju konkretne korake koje mogu odmah poduzeti', poručio je okupljenima Ivan Maglić, programski direktor konferencije Digitalna (R)evolucija.

Balen: Na korak smo do revolucije

Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT-a, u razgovoru s novinarima naglasio je da se ovom konferencijom i mentorskim programom obraćaju primarno malim i srednjim poduzetnicima. Naglasio je da se nalazimo na korak od revolucije, velikog pomaka koji će uzrokovati ekonomske promjene za čitavo gospodarstvo.

'Kompanije koje se ne prilagode umjetnoj inteligenciji, naravno, neće imati ni mogućnost biti konkurentne. (...) Jedna od većih poruka kompanijama je – investirajte, krenite sada, dok još možete. Poruka će ići i središnjoj vlasti, sada kada se planira višegodišnje financijsko razdoblje od 2028. do 2034. godine (u skladu s Višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije op.a.), da se upravo poticajima posveti puno veća pažnja malima i srednjima, da ta rješenja stignu implementirati, da im se pomogne financijski, upravo tim nekim prvim korakom kako bi krenuli u tom smjeru', naveo je Balen.

Dodao je i da je treća poruka usmjerena ljudima koji su u središtu svake promjene te je poručio da moraju početi razmišljati na koji način će moći koristiti AI u svom poslu. Na pitanje tportala koliko je teško ljudima priviknuti se na AI i je li to pitanje volje ili obrazovanja, Balen je naveo da mlađi ljudi brže prihvaćaju nove stvari dok se starijima teže prilagoditi. Ipak, navodi da se stvari promijene nabolje kada i stariji ljudi shvate prednosti novih tehnologija, što se već događa.

'Alati se razvijaju na dnevnoj bazi i puno ljudi kaže da su prijemčivi, a kad ih počnu koristiti, shvate koje prednosti donose i onda se u tom slučaju brže prilagođavaju tome', ustvrdio je Balen.

Prijave otvorene, traju još desetak dana

Jedan od mentora Business Innovation Sprinta je i Krešimir Musa iz softverske tvrtke Croz. Naveo je da su trenutno četiri tvrtke prihvatile mentoriranje tvrtki koje će se prijaviti za taj program putem web stranice HUP ICT-a, a u trenutku pisanja ovog članka prijave su u tijeku.

'Upravo smo u procesu prikupljanja prijava, što će trajati idućih desetak dana. Nakon toga radimo inicijalnu analizu pristiglih prijava i biramo one koje su, da tako kažem, najpogodnije za daljnju razradu. Preko ljeta ćemo raditi na odabranim poslovnim primjerima i dovesti ih do točke spremnosti za pokazivanje na samoj konferenciji Digitalna (R)evolucija (u rujnu, op.a.), poslije toga nadamo se i za samu implementaciju u sklopu njihovih poduzeća', naveo je Musa.

Dodao je da im je u planu mentorirati 10 tvrtki, ali po potrebi spremni su uzeti i više mentora, sve ovisno o interesu i prijavama. Tijekom panela je naglasio da u ovom programu tvrtke koje se prijave neće implementirati stvarna tehnička rješenja, ali će njihovi problemi biti razrađeni do te mjere da će po završetku mentorstva biti spremne za implementaciju ako se odluče na nju.

'Ovo je zamišljeno kao niz koraka te tvrtke prvo podnose svoje prijedloge poslovnih slučajeva. Zatim s interdisciplinarnim skupom mentora prolazimo kroz niz aktivnosti kojima se poboljšavaju te inicijalne ideje i polako ih, korak po korak, dovodimo do toga da su spremne za implementaciju. Kulminacija samog programa trebala bi se dogoditi na konferenciji Digitalna (R)evolucija u rujnu, gdje ćemo prezentirati najbolje poslovne slučajeve i pokazati na neki način što smo radili u tom setu aktivnosti unutar Business Innovation Sprinta', sažeo je Musa što očekuje sudionike ovo ljeto.

Najveći izazov? Razumjeti podatke

Zainteresirane tvrtke će mentorirati i Bojan Hadžisejdić iz računalne tvrtke Nephos te je naveo da su u HUP ICT-u prepoznali potrebu stavljanja na raspolaganje drugim tvrtkama za kvalitetnu primjenu AI-a, a 'horizontalna aktivnost' kulminirala je pokretanjem mentorskog programa. Na pitanje tportala koji će onda biti najveći izazovi u edukaciji drugih o AI-u, Hadžisejdić je podsjetio da je AI zasnovan na hrpi algoritama koji kao pogonsko gorivo koriste podatke, a izazov je upravo spoznaja koliko podataka određena organizacija ima i u tim prvim fazama bavljenja ovim pitanjima očekuje poteškoće.

'Koje podatke organizacije imaju, na koji su način ti podaci dostupni, kako se nekakve sigurnosne perspektive pomiruju s njima, to je ključna točka. Jednom kad prođemo kroz tu perspektivu, razumijevajući gdje se podaci uklapaju u određene poslovne procese, onda bih rekao da je drugi dio priče samo stvar tehnike, razgovora i promišljanja kako doći od faze ideje do faze implementacije', rekao je Hadžisejdić.

Pitali smo ga bi li taj aspekt prikupljanja podataka mogao otvoriti nove poslove u tim tvrtkama ili će biti dovoljno zadržati već zaposleni kadar, sve naravno na tragu već dobro poznatih briga djelatnika da bi AI mogao dovesti do gubitaka radnih mjesta. Direktor Nephosa naveo je da će AI utjecati na tržište rada, ali ne očekuje, kako kaže, 'nekakve apokaliptične stvari' poput smanjivanja broja radnih mjesta.

'Ono što će se događati je da će se možda na određenim funkcijama smanjivati potreban broj ljudi, ali te ljude onda treba uposliti za neke druge stvari. Generalno, kao gospodarstvo imamo relativno nisku razinu ukupne efikasnosti i produktivnosti. Alati poput umjetne inteligencije mogu nam pomoći da bismo bili efikasniji i produktivniji u našim dnevnim operativnim aktivnostima. Tako da bih rekao da nema straha za radna mjesta, ali ima straha oko toga da će nas drugi preteći ako se ne pripremimo na vrijeme', ustvrdio je Hadžisejdić.