Činjenica da je prihvaćen zaključak o prihvaćanju Sporazuma ne znači i to da ga je Hrvatska potpisala. To tek predstoji, a kad se dogodi, stavit će Hrvatsku u društvo 71 zemlje koje su to već napravile.

Što je Sporazum Artemis?

Sporazum Artemis ili Artemis Accords uspostavila NASA 2020. godine kako bi se utvrdio zajednički skup načela radi poboljšanja upravljanja civilnim istraživanjem i iskorištavanjem svemira.

'Riječ je o političkoj deklaraciji kojom države potpisnice izražavaju potporu određenim načelima međunarodne suradnje u civilnom istraživanju i korištenju svemira', istaknuo je na sjednici Vlade.

Do rujna je Sporazum potpisalo ukupno 71 zemlja, među kojima su i hrvatski susjedi – Slovenija, Srbija, Mađarska i Italija.

Sporazum zajednički vode NASA i Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, a dokument potpisuju zemlje na nacionalnoj razini.

'Pristupanjem ovom sporazumu Republika Hrvatska potvrđuje svoju opredijeljenost za međunarodnu suradnju u civilnom istraživanju i korištenju svemira, isključivo u miroljubive svrhe i u skladu s međunarodnim pravom. Time postaje dio međunarodne zajednice država koje promiču sigurno, održivo i transparentno istraživanje svemira te dobiva priliku aktivnije sudjelovati u međunarodnom dijalogu o budućem upravljanju svemirskim aktivnostima', istaknuto je na sjednici Vlade.

Zašto je Sporazum Artemis važan?

Zanimljivo, jedno od ključnih načela Sporazuma je potvrda važnosti poštivanja Ugovora o svemiru, donesenog 1967. godine, kao i Ugovora o spašavanju i povratku astronauta iz 1968. godine, a koji naglašava odgovornost država za siguran povratak astronauta i opreme na Zemlju.

Također se poziva na druge međunarodne sporazume u području svemirskog prava, poput Konvencije o međunarodnoj odgovornosti za štetu uzrokovanu svemirskim objektima iz 1972. i Konvencije o registraciji objekata lansiranih u svemir iz 1975. godine.

Sporazum se odnosi na aktivnosti u orbiti, na površini i ispod površine Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida te uključuje stabilne orbitalne točke, poznate kao Lagrangeove točke, u sustavu Zemlja–Mjesec, kao i objekte koji putuju između tih nebeskih tijela i lokacija.

Predstavljen je u listopadu 2020. godine, kada ga je potpisalo prvih osam zemalja.

Ključne stavke Sporazuma

Miroljubive svrhe

Međunarodna suradnja u svemiru nije namijenjena samo poticanju istraživanja svemira, već i unapređenju miroljubivih odnosa među narodima. Stoga je u srži Sporazuma potvrda da bi aktivnosti suradnje trebale biti isključivo u miroljubive svrhe, u skladu s Ugovorom o svemiru.

Transparentnost

Transparentnost je ključno načelo odgovornog civilnog istraživanja svemira, a NASA se uvijek trudila javno opisati svoje politike i planove. Potpisnici Sporazuma predani su poštivanju ovog načela širokim širenjem informacija o vlastitim nacionalnim svemirskim politikama i planovima istraživanja svemira.

Interoperabilnost

Interoperabilnost sustava ključna je za osiguranje sigurnog i robusnog istraživanja svemira. Stoga se potpisnici obvezuju uložiti razumne napore u korištenje trenutnih standarda interoperabilnosti te razviti nove standarde kada je to potrebno i slijediti ih.

Hitna pomoć

Pružanje hitne pomoći onima kojima je potrebna temelj je svakog odgovornog civilnog svemirskog programa. Potpisnici se obvezuju poduzeti sve razumne napore kako bi pružili potrebnu pomoć astronautima u nevolji, a potpisnici ponovno potvrđuju svoje obveze prema Sporazumu o spašavanju i povratku.

Registracija svemirskih objekata

Registracija je u samoj srži promicanja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. Odgovarajuća registracija svemirskih objekata može pomoći u olakšavanju konzultacija i koordinacije, gdje je to primjereno, kako bi se izbjeglo štetno ometanje aktivnosti. Sporazum naglašava ključnu prirodu registracije, a potpisnici se obvezuju koordinirati registraciju za aktivnosti suradnje koje uključuju svemirske objekte.

Objavljivanje znanstvenih podataka

Potpisnici se obvezuju na otvorenu razmjenu znanstvenih podataka i planiranje javne objave znanstvenih rezultata kako bi ljudi diljem svijeta mogli imati koristi od svemirskih putovanja, istraživanja i otkrića.

Očuvanje svemirske baštine

Očuvanje povijesno značajnih mjesta i artefakata bit će jednako važno u svemiru kao što je na Zemlji. Prema Sporazumu, potpisnici namjeravaju očuvati svemirsku baštinu, uključujući povijesno značajna mjesta i artefakte.

Svemirski resursi

Sposobnost vađenja i korištenja resursa na Mjesecu, Marsu i asteroidima ključna je za podršku sigurnom i održivom istraživanju i razvoju svemira. Sporazum potvrđuje da se eksploatacija i korištenje svemirskih resursa mogu i trebaju provoditi na način koji je u skladu s Ugovorom o svemiru te u znak podrške sigurnim i održivim svemirskim aktivnostima.

Bez konflikata u svemiru

Sporazum također predviđa operativnu provedbu važnih obveza iz Ugovora o svemiru, uključujući one koje se odnose na dužno poštovanje i štetno ometanje.

Potpisnici će pružiti javne informacije o lokaciji i općoj prirodi svojih operacija. Osim toga, obvezuju se nastojati suzdržati se od bilo kakvih namjernih radnji koje mogu stvoriti štetne smetnje u međusobnom korištenju svemira. To će činiti putem 'sigurnosnih zona' u kojima će obavještavati o svojim aktivnostima te se obvezuju na koordinaciju kako bi izbjegli štetne smetnje. Veličina, opseg i trajanje sigurnosnih zona odražavat će prirodu operacija koje se provode na temelju znanstvenih i inženjerskih načela. Sigurnosne zone bit će privremene i prestat će kada prestane odgovarajuća operacija. Potpisnici se obvezuju poštivati ​​načelo Ugovora o svemiru o slobodnom pristupu u korištenju sigurnosnih zona, kao i načelo dužne pažnje.

Orbitalni otpad

Očuvanje sigurnog i održivog okoliša u prostoru ključno je i za javne i za privatne aktivnosti. Potpisnici se obvezuju planirati ublažavanje nastajanja orbitalnog otpada, uključujući sigurno, pravovremeno i učinkovito zbrinjavanje svemirskih letjelica na kraju njihovih misija.