Uz konferenciju se provodi i program Business Innovation Sprint, inicijativa HUP Udruge informacijske i komunikacijske djelatnosti (HUP-ICT), osmišljena kako bi tvrtkama pomogla prepoznati poslovne izazove i prilike u kojima umjetna inteligencija može stvoriti mjerljivu vrijednost. Program sudionicima pruža podršku u razvoju kvalitetnog business casea, procjeni izvedivosti rješenja te izradi konkretnog plana njegove implementacije.

U kojoj je fazi program danas, te što sudionici mogu očekivati do početka konferencije, otkrio nam je Krešimir Musa, mentor i inicijator programa Business Innovation Sprint.

Za početak, kako je nastala ideja za Business Innovation Sprint i koji je njegov glavni cilj?

Ideja za Business Innovation Sprint nastala je iz vrlo konkretne potrebe značajnog dijela kompanija: interes za umjetnu inteligenciju postoji, ali mnoge organizacije još uvijek nisu sigurne kako ga pretvoriti u stvarnu poslovnu vrijednost. Drugim riječima, više nije glavno pitanje treba li se baviti AI-em, nego gdje krenuti, koji problem prvo rješavati i kako odabrati use case koji ima smisla za konkretno poslovanje.

Glavni cilj Sprinta je pomoći tvrtkama da identificiraju, oblikuju i validiraju konkretne AI use caseove s potencijalom stvarne primjene. Htjeli smo osmisliti format koji neće ostati na razini inspiracije ili opće edukacije, nego će sudionike voditi prema jasno definiranom poslovnom problemu, kvalitetnom business caseu, procjeni izvedivosti i planu daljnjih koraka. Konkretno, Business Innovation Sprint odgovara na vrlo praktičan problem: mnoge tvrtke imaju osjećaj da 'moraju nešto napraviti s AI-em', ali im nedostaje struktura da prepoznaju gdje je najveći učinak, kako postaviti prioritete i kako ideju dovesti do razine na kojoj se o njoj može ozbiljno odlučivati. Upravo tu želimo pomoći, da se AI iz opće teme prevede u konkretnu poslovnu inicijativu.

Po čemu se Business Innovation Sprint razlikuje od klasičnih AI edukacija, radionica i konferencija?

Najveća razlika je u tome što Business Innovation Sprint nije zamišljen kao edukacija o AI-u, nego kao rad na stvarnim poslovnim izazovima. Želimo sudionicima omogućiti da rade na vlastitom use caseu, uz mentorstvo ljudi koji imaju iskustva u AI savjetovanju, data/AI strategiji i digitalnoj transformaciji. Nakon prijava i selekcije, program uključuje mentorski sprint kroz koji se problem definira i razrađuje, priprema business case i pitch, potom nas očekuje finale pred stručnim žirijem te, za najbolje timove, dodatna podrška u pripremi implementacije.

Rezultati programa bit će predstavljeni na konferenciji Digitalna (R)evolucija, a cijela inicijativa je zapravo u skladu sa širim konceptom konferencije, koja je od početka zamišljena kao mjesto gdje poduzetnici dijele konkretna iskustva iz prakse. Sprint je zapravo praktični produžetak iste filozofije: manje priče o tome što bi AI mogao biti, a više rada na tome kako ga stvarno primijeniti.

Moraju li kompanije već imati razvijene AI projekte ili je dovoljno prepoznati poslovni izazov koji žele riješiti?

Ovaj program je namijenjen kompanijama koje žele ozbiljno promišljati primjenu umjetne inteligencije u vlastitom poslovanju, neovisno o tome jesu li već krenule s konkretnim AI projektima. Nije preduvjet da kompanija već ima razvijen AI proizvod, pilot ili interni data science tim.

Dovoljno je da ima stvaran poslovni izazov ili priliku koju želi istražiti kroz prizmu AI-a. Drugim riječima, program nije rezerviran samo za tehnološki najzrelije organizacije. Naprotiv, posebno može biti koristan malim i srednjim tvrtkama koje osjećaju da postoji potencijal, ali još traže pravi početak. Bitno je da postoji ozbiljna namjera, jasan poslovni kontekst i spremnost organizacije da kroz mentorski proces aktivno radi na definiranju use casea.

Mnoge tvrtke imaju ideje, ali ne znaju odakle krenuti. Kako mentorstvo pomaže sudionicima da prepoznaju konkretne prilike za primjenu umjetne inteligencije i razviju održiv business case?

Mentorstvo je zamišljeno upravo kao mehanizam koji pomaže kompanijama da od početne ideje dođu do jasno strukturiranog i poslovno održivog prijedloga. U prvoj fazi fokus je bio na formulaciji problema, ciljeva i samog AI use casea. To je važan korak jer se u praksi često pokaže da se početna ideja treba dodatno suziti, precizirati ili čak redefinirati kako bi bila stvarno provediva i poslovno relevantna.

Kroz mentorski rad sudionici potom prolaze kroz ključna pitanja: koji je stvarni poslovni problem, gdje je očekivani učinak, koliko je ideja izvediva, koji su preduvjeti u podacima i procesima, koji su glavni rizici i što bi bio realan sljedeći korak. Mentorstvo pomaže tvrtkama da od općeg interesa za AI dođu do prioritizirane, argumentirane i provedive inicijative. To uključuje i pogled na poslovnu vrijednost i pogled na tehničku stvarnost, što je važno jer se pravi kvalitetan use case uvijek nalazi na sjecištu poslovne potrebe, organizacijske spremnosti i izvedivosti.

Koje su danas najveće prepreke s kojima se hrvatske tvrtke susreću pri uvođenju umjetne inteligencije te što biste poručili onima koji još uvijek nisu sigurni je li AI relevantan za njihovo poslovanje?

Najveća prepreka danas više nije nedostatak interesa. Interes postoji gotovo svugdje. Problem je češće u tome što kompanije nisu sigurne kako prepoznati pravi use case, kako procijeniti poslovni učinak, koliko su spremne u pogledu podataka i procesa te kako AI uvesti na odgovoran i učinkovit način. Mnoge organizacije također podcjenjuju organizacijski dio promjene. AI nije samo tehnološki alat; on utječe na procese, način donošenja odluka, uloge ljudi i očekivanja od poslovanja.

Zato prepreke često nisu samo tehničke, nego i upravljačke: nedostatak jasnog vlasništva nad procesom, preširoko definirane ambicije, nejasni prioriteti i izostanak strukture za donošenje odluka. Liderima koji još nisu sigurni je li AI relevantan za njihovo poslovanje poruka je vrlo jednostavna: ne treba krenuti od tehnologije, nego od poslovnog pitanja. Ako postoji proces koji je spor, skup, kompleksan ili nedovoljno kvalitetan, vrijedi provjeriti može li AI pomoći. Za većinu organizacija pravo pitanje nije 'treba li nam AI?', nego 'gdje nam može donijeti najviše vrijednosti uz razuman rizik i izvedivost?'.