#dobrepriče

[FOTO] Ovi ljudi brinu se da sve što su hrvatski znanstvenici napisali o koronavirusu bude dostupno na jednom mjestu, i to besplatno

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 19.12.2020 20:22
  • Objavljeno 19.12.2020 u 20:22
Iza svega stoji relativno malen, ali vrlo agilan i dinamičan tim. U njemu je desetak stručnjaka informacijskih i komunikacijskih znanosti, knjižničarstva i informatičara/programera

Iza svega stoji relativno malen, ali vrlo agilan i dinamičan tim. U njemu je desetak stručnjaka informacijskih i komunikacijskih znanosti, knjižničarstva i informatičara/programera

Izvor: Ostale fotografije / Autor: IRB

Stručnjaci Instituta Ruđer Bošković ove godine kreirali su svojevrstan hub radova vezanih uz istraživanje Covida-19. O čemu je riječ, kako su došli na tu ideju, kako su je proveli i tko se sve koristi hubom, otkriva dr. sc. Bojan Macan, voditelj Centra za znanstvene informacije na IRB-u

Da biste saznali što su i koliko znanstvenih radova napisali hrvatski znanstvenici o raznim aspektima pandemije, ne morate slati upite institucijama, šarmirati tajnice i povlačiti za rukave pomoćnike ministara po kuloarima. Dovoljno je imati pristup internetu i potražiti CROSBI COVID-19 hub. Kliknete i pred vama će se pojaviti popis publikacija hrvatskih autora koje tematiziraju neki aspekt pandemije.

Izvor ovih podataka je Hrvatska znanstvena bibliografija – CROSBI, u koju članovi hrvatske akademske i istraživačke zajednice svakodnevno upisuju svoje novoobjavljene znanstvene i stručne publikacije i druge priloge. Iza tog projekta, kao i niza drugih koje ćemo spomenuti u ovom tekstu, stoji Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković.

'U trenutnoj situaciji pandemije Covida-19 te hiperprodukcije znanstvenih radova postalo je vrlo važno u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene do kojih se došlo primjenom znanstvenih metoda te koje su prošle recenzijski postupak', kaže voditelj Centra Bojan Macan.

'U hiperprodukciji znanstvenih radova postalo je vrlo važno u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene', kaže dr.sc. Macan

'U hiperprodukciji znanstvenih radova postalo je vrlo važno u mnoštvu podataka, informacija i preporuka znati prepoznati one vjerodostojne i provjerene', kaže dr.sc. Macan

Izvor: Ostale fotografije / Autor: IRB

Pandemija i društvo

'Vođeni tom mišlju, u Centru smo došli na ideju da na temelju podataka koje već prikupljamo u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji – CROSBI kreiramo svojevrstan 'COVID-19 hub radova' koji će omogućiti široj javnosti da dođe do relevantnih znanstvenih i stručnih informacija o utjecaju pandemije na hrvatsko društvo, kao i doprinosu hrvatskih znanstvenika u borbi protiv trenutne pandemije i njezinih posljedica', objašnjava Macan.

Kako se u CROSBI mogu upisati različite vrste radova i priloga: radovi objavljeni u časopisima, poglavlja u knjigama, monografije, ali i razni prilozi i izlaganja s konferencija ili ocjenski radovi, tako se u CROSBI COVID-19 hubu mogu pronaći sve te vrste publikacija koje govore o pandemiji s različitih aspekata.

CROSBI, mjesto na kojem možete pronaći hrvatske znanstvene radove

CROSBI, mjesto na kojem možete pronaći hrvatske znanstvene radove

Izvor: Ostale fotografije / Autor: IRB

'Na jednom mjestu mogu se pronaći najnoviji objavljeni znanstveni radovi o virusu SARS-COV-2 s medicinskog aspekta, ali i radovi o utjecaju pandemije na gospodarstvo, financije, kulturu i ostale segmente ljudskog djelovanja', kaže Macan.

Kako je riječ o 'živoj' bazi podataka, broj radova svakodnevno se povećava. Čitav CROSBI, baš kao i CROSBI COVID-19 hub, izradio je Institut Ruđer Bošković, s već godinama održava i razvija CROSBI te ga kao uslugu besplatno pruža znanstvenoj zajednici i široj javnosti.

Šestar, baza podataka o znanstvenoj opremi koju posjeduju pojedine ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja

Šestar, baza podataka o znanstvenoj opremi koju posjeduju pojedine ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja

Izvor: Ostale fotografije / Autor: IRB

'Trenutno je u CROSBI COVID-19 hubu dostupno tristotinjak vrsta publikacija i dokumenata', otkriva Macan. 'Velik dio dostupan je u otvorenom pristupu, a njihov broj svakodnevno raste kako i hrvatski znanstvenici objavljuju nove publikacije o toj tematici te upisuju podatke u CROSBI.'

No to je svakako manji dio cjelokupne znanstvene produktivnosti dostupne u CROSBI-ju, a koji trenutno sadrži zapise o više od 670.000 publikacija. Svaki dan u njega se upiše približno 200 novih radova, a njegove stranice pregleda više od 1500 posjetitelja dnevno.

Dakako, ovi rezultati nisu došli preko noći. Knjižnica Instituta Ruđer Bošković, stara koliko i sam institut; pokrenuta je još 1950. S vremenom je rasla i širila aktivnosti u skladu s promjenama u svijetu informacijskih tehnologija i potrebama, da bi prije pet godina prerasla u Centar za znanstvene informacije.

Institut Ruđer Bošković već godinama održava i razvija uslugu koju besplatno pruža znanstvenoj zajednici i široj javnosti

Institut Ruđer Bošković već godinama održava i razvija uslugu koju besplatno pruža znanstvenoj zajednici i široj javnosti

Izvor: IRB / Autor: Vedran Matica

Cijela hrvatska akademska istraživačka zajednica upisuje podatke o objavljenim publikacijama u CROSBI, jedan od najvažnijih informacijskih sustava osmišljenih i razvijenih u Centru. No tu priča tek počinje.

Centar se brine i za Šestar, bazu podataka o znanstvenoj opremi koju posjeduju pojedine ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. U njihovoj je nadležnosti i RH – POIROT, baza podataka o raznim kompetitivnim projektima na kojima rade hrvatski znanstvenici. Njihov sustav elektroničke nabave dokumenata SEND omogućuje knjižnicama besplatnu međuknjižničnu posudbu, a tu je i cijeli niz informacijskih servisa i alata koji organiziraju informacije, ali i digitaliziraju i olakšavaju razne procese na Ruđeru.

Otvorena znanost

'Imamo Institucijski repozitorij FULIR kroz koji djelatnici IRB-a mogu u otvorenom pristupu podijeliti rezultate svojeg rada s javnošću. U suradnji s Odjelom za informatičku potporu, razvili smo i Sustav parafiranja elektroničkih dokumenata SPEED, implementirali telekonferencijski alat koji omogućuje cijelom Institutu nesmetanu komunikaciju i održavanje virtualnih događanja tijekom pandemije...', nabraja Macan.

Centar već dvadesetak godina aktivno podržava inicijativu otvorenog pristupa i otvorene znanosti na nacionalnoj razini.

Open Access podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama

Open Access podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama

Izvor: Ostale fotografije / Autor: IRB

'Otvoreni pristup podrazumijeva slobodan, besplatan i neometan mrežni pristup digitalnim znanstvenim informacijama koji omogućava čitanje, pohranjivanje, distribuciju, pretraživanje, dohvaćanje, indeksiranje i drugo zakonito korištenje, ali i otvaranje ostalih procesa u znanosti te poticanje bolje i kvalitetnije suradnje', objašnjava Macan.

S vremenom se inicijativa otvorenog pristupa pretvorila u inicijativu otvorene znanosti. Danas je to jedan od prioriteta znanstvene zajednice i Europska komisija je podržava, kako politički, tako i financiranjem različitih projekata i aktivnosti. Izgradnja Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) jedan je od takvih projekata, ističe Macan.

Cijela hrvatska akademska istraživačka zajednica upisuje podatke o objavljenim publikacijama u CROSBI

Cijela hrvatska akademska istraživačka zajednica upisuje podatke o objavljenim publikacijama u CROSBI

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić

'Izgradili smo informacijske servise, ali i sudjelovali u izgradnji centralno implementirane infrastrukture za uspostavu digitalnih repozitorija DABAR, kao i Portala hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK', otkriva Macan.

'Hrčak osigurava hrvatskim časopisima besplatno programsko rješenje za objavljivanje digitalnih verzija svojih časopisa, ali pod uvjetom da su odmah dostupni u otvorenom pristupu. Takva hrvatska praksa zapravo predstavlja svijetao primjer u svijetu znanstvenog izdavaštva te bismo to svakako trebali nastaviti njegovati', zaključuje Macan.

  • +2

Otvoreni dani Instituta Ruđer Bošković

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

model dijamantnog puta

'Hrvatska je u svjetskom vrhu po otvorenoj dostupnosti objavljenih radova'

Dr. sc. Bojan Macan nedavno je s dr. sc. Leom Škorić i dr. sc. Jelkom Petrak iz Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu analizirao radove hrvatskih ustanova koji su tijekom 2017. objavljeni u časopisima uključenim u citatne indekse Web of Science Core Collectiona (WoSCC). Analiza je pokazala da su tri četvrtine od 5176 radova dostupne u otvorenom pristupu.

'To pokazuje da spadamo u sam vrh europske, ali i svjetske zajednice po otvorenoj dostupnosti radova objavljenih u časopisima', kaže Macan. 'Riječ je, naravno, o udjelu otvoreno dostupnih radova u ukupnom broju radova neke zemlje, a ne o apsolutnim brojkama kojima ne možemo parirati znanstvenim velesilama.'

Gotovo svi radovi hrvatskih autora, objavljeni u hrvatskim časopisima - a riječ je o 99,8 posto od 1588 radova - bili su dostupni u otvorenom pristupu odmah, prilikom objave u časopisima.

'Većina hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa objavljuje radove u otvorenom pristupu po modelu dijamantnog puta', objašnjava Macan. To znači da autori radova ili njihove matične ustanove ne moraju plaćati troškove objave radova u otvorenom pristupu, a sami časopisi ne naplaćuju pretplatu za pristup digitalnim verzijama časopisa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!