'Željeli bismo ojačati svoju autonomiju. Vrlo vidljivi dio o kojem raspravljamo jest hoćemo li izgraditi europsku sposobnost za slanje astronauta u svemir vlastitim sredstvima.

To znači s našom raketom, vlastitim vozilom s posadom, našim lansirnim sustavom, našim operativnim sustavom, znanošću, oporavkom i svime što je uz to vezano, uključujući kontrolne centre koji upravljaju objektima', rekao je glavni direktor Europske svemirske agencije Josef Aschbacher.

Aschbacherovi komentari dolaze usred globalne svemirske utrke između najvećih svjetskih sila, uključujući Kinu i Sjedinjene Države te sve zategnutijih odnosa između europskih država i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Američka vlada lobirala je protiv europskog Zakona o svemiru, smatrajući kako je usmjeren protiv američkih tvrtki. Također je uspješno izvršila pritisak na američke svemirske divove kako bi preskočili ovotjedni pariški svemirski summit. Trumpova administracija optužila je Pariz za 'antikonkurentske prakse' i zanemarivanje perspektive američke industrije.

Iako Europa doprinosi hardverom projektima koje vode SAD-ovi poput programa istraživanja Mjeseca Artemis s europskim servisnim modulom - koji osigurava pogon, energiju, vodu, kisik i kontrolu temperature - godinama se oslanjala na NASA-u za slanje astronauta u svemir.

Ovisnost o SAD-u naglašava ograničenja uloge Europe u misijama koje je pomogla izgraditi, ostavljajući ključne odluke Washingtonu.

U ožujku je američka svemirska agencija jednostrano odlučila prenamijeniti Gateway, projekt lunarne svemirske postaje u koji je bila uključena ESA.

Mandat za neovisnost

Aschbacher je zatražio od europskih ministara odluku o tome hoće li ESA-i dati mandat za istraživanje neovisnih lansiranja astronauta na ključnom privremenom ministarskom sastanku u Rimu sredinom prosinca. Naglasio je kako se ne radi o odvajanju od Sjedinjenih Država, već o podizanju razine samostalnosti.

'ESA i dalje želi doprinositi programu Artemis. Uvijek ćemo surađivati ​​sa SAD-om u svemiru. Ono što sada svakako želimo postići je jača Europa. Treba li Europa odlučiti pokriti i prijevoz ljudskih astronauta i misije astronauta u orbitu, a možda na kraju i na Mjesec i dalje?

Odgovor će dati političari, ali mi u ESA-i pripremamo scenarije sa svim činjenicama, svim procjenama, sa svim prednostima i nedostacima kako bi ministri i šefovi vlada mogli donijeti informiranu odluku', istaknuo je. Dodao je kako od skupa u Parizu očekuje vrlo važne smjernice o tome kako bi trebao pripremiti odluke za prosinac.

Ne kreće se od početka

Europa neće krenuti od od nule kad je riječ o izgradnji lansirnih kapaciteta. Glavni izvršni direktor ArianeGroupa Christophe Bruneau rekao je kako je lansirna raketa Ariane 6 u potpunosti sposobna za izvođenje letova s ​​posadom. Njemački startup Isar Aerospace je u orbitu poslao raketu s pet malih satelita u orbitu. Bilo je to prvo uspješno komercijalno orbitalno lansiranje s kontinentalnog europskog tla.

Iako je Europa u velikoj mjeri samostalna u navigaciji i tehnologiji promatranja Zemlje, zaostaje za SAD-om u satelitskim komunikacijama - području kojim dominira SpaceX - kao i u istraživanju. Kratkoročno gledano, odluka o neovisnom lansiranju astronauta ne bi zahtijevala nova sredstva.

U studenom prošle godine su države članice agencije odobrile rekordni trogodišnji proračun od 22,1 milijarde eura. Prethodni je iznosio 17 mlrd. eura. ESA može početi s izradom arhitektonskih studija s postojećim proračunom i koristiti novac koji je prvobitno namijenjen sudjelovanju u NASA-inom projektu Gateway, rekao je europski svemirski šef, a prenosi Politico.