Svih 16 ruskih satelita iz najnovije serije Rassvet-3, zamišljenih kao dio domaće alternative Starlinku, nije uspjelo dosegnuti predviđenu orbitu nešto više od mjesec dana nakon lansiranja. Za Moskvu je to potencijalno ozbiljan udarac planovima za izgradnju vlastite satelitske internetske mreže, osobito važne nakon što je SpaceX početkom godine ograničio korištenje Starlinka ruskim snagama
Sateliti su lansirani 19. srpnja, a prema prvotnim planovima kompanije Bureau 1440, koja razvija konstelaciju, trebali su kružiti oko Zemlje na visini od približno 800 kilometara. Međutim javno dostupni podaci američkih Svemirskih snaga pokazuju da se svih 16 satelita početkom ovog tjedna nalazilo puno niže, na visinama između približno 305 i 400 kilometara, piše Business Insider.
Na takvim visinama sateliti su izloženiji atmosferskom otporu koji im postupno smanjuje visinu i skraćuje radni vijek, a bez uspješnog podizanja orbite s vremenom mogu ponovno ući u atmosferu i izgorjeti ili se raspasti. Gubitak cijele druge serije od 16 satelita bio bi ozbiljan problem za ruske planove izgradnje sustava koji bi trebao konkurirati Starlinku, a Bureau 1440 dosad je lansirao ukupno samo 32 satelita Rassvet-3.
vezane vijesti
Probleme s najnovijom serijom prvi je početkom kolovoza istaknuo novinar Anatolij Zak, koji vodi portal RussianSpaceWeb. Uočio je da se dva satelita već tada kreću prema ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu. Još nije jasno što je spriječilo satelite da dosegnu planiranu visinu te podaci o njihovom položaju pokazuju da su mnogi pokušavali manevrima podići se, ali nijedan zasad nije stigao blizu prvotno predviđene operativne visine.
'Prividni neuspjeh svih 16 satelita iz drugog lansiranja da dosegnu predviđene operativne orbite sugerira da Rusija možda nije bila spremna ubrzati raspoređivanje konstelacije ovim tempom te će vjerojatno pretrpjeti dodatna kašnjenja', ocijenili su analitičari američkog Instituta za proučavanje rata.
Bureau 1440 i ruska svemirska agencija Roscosmos nisu odgovorili na zahtjeve Business Insidera za komentar.
I prva serija ostala niže od planiranog
Ni prva skupina satelita nije u potpunosti ostvarila prvotne planove.
Od 16 satelita lansiranih 23. ožujka, njih 12 dosegnulo je i zadržalo orbitu na otprilike 550 kilometara visine. To je također puno ispod prvotno navedenih približno 800 kilometara, pa nije isključeno da je Bureau 1440 u međuvremenu promijenio planiranu operativnu orbitu i približio je Zemlji.
Kompanija je ranije najavljivala 'desetke lansiranja i stotine satelita' kojima bi izgradila cijelu konstelaciju. Prema ukrajinskim procjenama, Rusiji bi za stabilnu satelitsku internetsku mrežu, koju bi vojska mogla koristiti za komunikaciju i upravljanje borbenim dronovima, trebalo približno 200 do 250 operativnih satelita.
Usporedbe radi, SpaceX trenutno ima više od 11.000 operativnih satelita Starlink.
Problem je i brzina lansiranja
Jedno od najvećih ograničenja ruskog projekta način je na koji satelite šalje u orbitu. Rusija se oslanja na raketu Sojuz-2.1b, koja je u posljednja dva desetljeća korištena u 104 lansiranja. Ako bi se u jednom lansiranju nastavilo slati po 16 satelita, sadašnjim tempom Rusija bi godišnje mogla poslati u orbitu oko 80 satelita Rassvet-3 te bi joj za dosezanje konstelacije od najmanje 200 njih trebalo više od dvije godine.
I to samo pod pretpostavkom da svi lansirani sateliti ostanu dugoročno operativni, ali dosadašnji rezultati zasad nisu ohrabrujući: od ukupno 32 satelita Rassvet-3, samo ih je 12 stiglo do orbita koje izgledaju kao dugoročno održive, pa dosadašnja stopa uspjeha programa iznosi oko 37,5 posto.
SpaceX je, za usporedbu, među prvih 1383 serijskih satelita Starlink zabilježio 43 rana neuspjeha ili prekida misije, što odgovara stopi neuspjeha od oko tri posto.
Ukrajina pokušava usporiti ruski program
Ruske planove dodatno pokušava poremetiti Ukrajina. Kijev je sredinom kolovoza objavio da je jedna od njegovih dalekometnih raketa FP-5 Flamingo pogodila svemirski centar na zapadu Rusije u kojem se proizvode rakete Sojuz.
Satelitski internet postao je jedan od ključnih komunikacijskih alata rata u Ukrajini te vojnici s obje strane koriste takve sustave za međusobnu komunikaciju, upravljanje dronovima i slanje informacija zapovjedništvu.
Ruske snage ranije su koristile i Starlinkove terminale za prijenos signala prema napadačkim dronovima, a takva veza omogućavala im je zaobilaženje uobičajenih metoda elektroničkog ometanja i upravljanje dronovima na većim udaljenostima.
