OpenAI tvrdi da je njegov novi, još neobjavljeni model umjetne inteligencije u samo 88 sati pronašao rješenje jednog od najpoznatijih problema moderne matematike. U pothvatu je sudjelovalo oko 10.000 AI agenata koji su razmijenili milijune poruka, no rezultat tek treba proći širu neovisnu provjeru matematičke zajednice. Objavu je pritom odmah zasjenio spor oko toga kada je OpenAI počeo raditi na problemu i je li na njega utjecao neobjavljeni rad drugih istraživača
Riječ je o problemu postojanja i glatkoće rješenja Navier-Stokesovih jednadžbi, jednom od sedam takozvanih Milenijskih problema za čije je rješavanje Clay Mathematics Institute ponudio nagradu od milijun dolara, piše BBC.
Navier-Stokesove jednadžbe opisuju gibanje fluida, poput vode i zraka, te imaju primjenu u područjima od projektiranja zrakoplova i prognoziranja vremena do proučavanja protoka krvi. Jedno od ključnih pitanja, koje je otvoreno desetljećima, jest mogu li glatki početni uvjeti u trodimenzionalnom fluidu u konačnom vremenu dovesti do singularnosti, odnosno točke u kojoj matematičko rješenje prestaje biti glatko i određene veličine postaju neograničene.
vezane vijesti
OpenAI tvrdi da je njegov sustav pronašao analitički dokaz kojim pokazuje da se takva singularnost može razviti u konačnom vremenu. Tvrtka navodi da dokaz zadovoljava formulacije C i D iz službenog opisa Milenijskog problema, odnosno varijante u kojima na fluid djeluje glatka vanjska sila. Uz matematički zapis objavljena je i formalizirana verzija dokaza u sustavu Lean.
Ipak, Clay Mathematics Institute na svojoj službenoj stranici Navier-Stokesov problem i dalje vodi kao 'neriješen'. OpenAI također navodi da ne namjerava tražiti nagradu od milijun dolara, već da objavom želi pokazati koliko su brzo napredovale sposobnosti njegovih AI modela.
Oko 10.000 AI agenata radilo 88 sati
Priča je počela krajem kolovoza, kada je OpenAI počeo trenirati novi interni model za koji tvrdi da na matematičkim zadacima pokazuje bolje rezultate od GPT-6 Astre. Tvrtka ga zasad nije objavila niti je dostupan korisnicima. OpenAI navodi da je 1. rujna čuo glasine da su riješena dva milenijska problema. To ga je potaknulo da novi model testira na preostalim otvorenim problemima, kao i na nekoliko drugih važnih matematičkih pitanja.
Umjesto jednog modela koji bi pokušavao pronaći dokaz, OpenAI je angažirao sustav međusobno povezanih AI agenata. Pojedine skupine dobivale su različite verzije problema, mogle su razmjenjivati rezultate te koristiti alate poput programiranja i pristupa spremljenoj verziji interneta.
Skupina koja je na kraju proizvela rješenje za Navier-Stokes uključivala je oko 10.000 agenata. Do rezultata su, prema OpenAI-ju, stigli 5. rujna, otprilike 88 sati nakon pokretanja prvih agenata. Formalizacija i dodatna provjera dokaza u Leanu trajala je još 17 sati, a za taj je dio korišten GPT-6 Astra.
Razmjeri pothvata bili su golemi. Samo tijekom rada na Navier-Stokesovu problemu agenti su razmijenili oko 2,7 milijuna poruka i proizveli približno 130 milijardi izlaznih tokena. Na svim matematičkim problemima koje je sustav pokušavao riješiti potrošeno je oko 300 milijardi izlaznih tokena kroz 4,9 milijuna poruka.
Stvarni trošak takvog izračuna nije poznat jer model kojim je pronađen dokaz nije javno dostupan niti ima objavljenu cijenu. Jasno je, međutim, da je riječ o višemilijunskom računalnom pothvatu.
Rezultat odmah izazvao kontroverzu
Objava je brzo otvorila i pitanje tko je zapravo prvi krenuo putem koji je doveo do rezultata. Tristan Buckmaster, profesor matematike na Sveučilištu New York, objavio je da je zajedno s matematičarem Leventom Alpögeom, zaposlenikom konkurentskog Anthropica, radio na blisko povezanim problemima iz dinamike fluida.
U istraživanju su koristili više velikih jezičnih modela, među njima Anthropicov Claude i OpenAI-jev Codex. Prema Buckmasteru, njihov je rad mjesecima napredovao sporo, da bi sredinom kolovoza dobili nove rezultate za nekoliko povezanih jednadžbi, uključujući Eulerove jednadžbe.
Buckmaster tvrdi da je 3. rujna doznao da je informacija o njihovom napretku stigla do OpenAI-ja. U svojoj izjavi navodi da je nakon toga razgovarao s predstavnicima tvrtke te doznao da njihov interni model radi na dokazu za Navier-Stokes. Također tvrdi da mu je rečeno da je OpenAI svoj model počeo usmjeravati na taj pristup nakon što je informacija o radu njega i Alpögea već došla do tvrtke.
Buckmaster pritom izričito naglašava da ne tvrdi da je OpenAI koristio njihove podatke niti optužuje tvrtku za krađu rada. Napisao je da ne zna jesu li njihovi podaci korišteni te da želi javno iznijeti kronologiju događaja koju je osobno doživio.
OpenAI: Nismo pristupali njihovim podacima
OpenAI daje drukčiju verziju događaja. Tvrtka kaže da je svoj pokušaj pokrenula 1. rujna nakon što je čula glasine o napretku na dva milenijska problema te da istraživači i AI agenti nisu vidjeli rad Buckmastera i Alpögea prije njegove javne objave.
OpenAI tvrdi i da tijekom rada na Navier-Stokesovu problemu nije pristupao konkretnim korisničkim podacima dvojice matematičara.
No ostavio je jednu važnu ogradu. 'Iako je to malo vjerojatno, ne možemo isključiti mogućnost da su deidentificirani podaci proizašli iz njihova korištenja naših proizvoda pomogli poboljšati naše modele', objavila je tvrtka. OpenAI tvrdi da se njegov dokaz znatno razlikuje od rada Buckmastera i Alpögea te je njihov paralelni rad nazvao 'izvanrednim'.
