Glavne institucije Europske unije zabranile su osoblju korištenje umjetno generiranih videozapisa i slika u službenoj komunikaciji. Europska komisija, Europski parlament i Vijeće Europske unije imaju politike koje zabranjuju njihovim novinarskim timovima korištenje vizualnih sadržaja u potpunosti generiranih umjetnom inteligencijom.

To je u oštroj suprotnosti s pristupom koji se primjenjuje u Sjedinjenim Državama, gdje je američki predsjednik Donald Trump često koristio sadržaj generiran umjetnom inteligencijom kako bi prenio svoju poantu, uključujući objave koje privlače pažnju poput videa generiranog umjetnom inteligencijom o njegovim ambicijama za Pojas Gaze.

Nekoliko vlada Unije također koristi tehnologiju u svojim komunikacijama, od objava njemačke kancelarke koja ljude uči o umjetnoj inteligenciji do deepfakeova mađarskog premijera Viktora Orbana koji napada Bruxelles.

Iako je stav službenog Bruxellesa osmišljen kako bi zaštitio vjerodostojnost poruka, on također povlači za sobom pitanje može li Unija ostati relevantna u eri političke komunikacije u kojoj je kreativna upotreba umjetne inteligencije u porastu.

Ima li zabrana smisla?

Unija prije svega razmišlja o rizicima: može li se sadržaj biti percipiran kao varljiv ili štetan, oponaša li stvarnost i mogu li ponuditi jasnu odgovornost i otkrivanje informacija. Ipak, dvojbeno je ima li potpuna zabrana najviše smisla jer zbog brzog odvijanja geopolitičkih kriza institucije trebaju imati jaku prisutnost na webu.

Rizik narušavanja povjerenja zbog deepfakeova mogao bi biti podjednako velik kao i scenarij u kojem se ne poduzima ništa. Odgovorna upotreba mogla bi biti bolja opcija. Prema pojedinim procjenama, sadržaj online generiran umjetnom inteligencijom već je premašio količinu sadržaja kojeg su generirali ljudi, s osam milijuna deepfakeova podijeljenih tijekom prošle godine.

Trend nije zaobišao ni političku komunikaciju. Neprijateljski nastrojeni deepfakeovi potresali su izborne kampanje od Nizozemske do Irske. Trump je koristio umjetnu inteligenciju u 36 objava na svom korisničkom računu pri društvenoj mreži Truth Social od inauguracije. Objavio je, između ostalog, slika sebe kao pape i video u kojem baca izmet na prosvjednike.

Unija namjerno zauzima drugačiji pristup. 'Snimke i fotografije koje koristimo i stavljamo na raspolaganje novinarima ili u službene informativne svrhe ne uključuju sadržaj generiran umjetnom inteligencijom', rekao je glasnogovornik Europske komisije Thomas Regnier.

Komisija ima za cilj 'poticati povjerenje građana'. Zbog toga joj je autentičnost prioritet u komunikaciji. Dopušta korištenje umjetne inteligencije za optimizaciju snimki, poput poboljšanja kvalitete slike.

Europski parlament ima smjernice za svoje osoblje o korištenju generativnih alata umjetne inteligencije, uz naglasak na budnost u pogledu inherentnih rizika.

Propuštena prilika

Stav Unije odražava istinski strah kako korištenje slika i videozapisa stvorenih umjetnom inteligencijom uzrokuje zbrku jer se granica između stvarnog i lažnog sve više zamagljuje. No, ignoriranjem sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, Komisija riskira zaostajanje u eri u kojoj se diplomacija sve više provodi online.

Često citirani primjer je korisnički račun French Response na X-u, putem kojeg francusko Ministarstvo vanjskih poslova često odgovara na lažne tvrdnje ili optužbe s računa stranih protivnika. Odluka Bruxellesa o odustajanju od korištenja deepfakeova također se smatra potencijalno propuštenom prilikom za edukaciju ljudi o sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom.

Prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji, sadržaj generiran umjetnom inteligencijom mora biti označen vodenim žigom i označen kako bi bio prepoznatljiv. Bolji pristup bio bi dati do znanja kako umjetni sadržaj sam po sebi nije problem i pružiti primjer odgovorne uporabe.

Upravo to je nedavno učinio njemački kancelar Friedrich Merz – na Instagramu je objavio lažni video u kojem pleše kako bi upozorio na rizike i prilike umjetne inteligencije, piše Politico.