ZNANSTVENI SKUP NA RABU

De Dominisa treba rehabilitirati

  • Autor: Drago Pilsel
  • Zadnja izmjena 03.10.2010 10:39
  • Objavljeno 02.10.2010 u 20:04
DOMINIS2

DOMINIS2

Izvor: tportal.hr / Autor: Drago Pilsel

Povodom obilježavanja godine Marka Antuna de Dominisa pod pokroviteljstvom UNESCO-a, na Rabu je jučer započeo trodnevni znanstveni skup u organizaciji Grada Raba, kojemu je pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović. On će skup zaključiti u nedjelju svojim osvrtom na ovoga Rabljanina, senjskoga biskupa, splitskoga nadbiskupa, primasa Dalmacije i Hrvatske, fizičara koji je rođen prije 450 godina, a 1624. inkvizicija ga je Rimu osudila kao heretika

Pozdravljajući sudionike skupa, gradonačelnik Raba Zdenko Antešić izrazio je negodovanje što Sabor RH nije prihvatio poziv da budem pokrovitelj manifestacije koju su prepoznali i UNESCO i predsjednik Josipović.

Antešić je naveo riječi pokojnog akademika Ivana Supeka, jedan od onih koji su znali cijeniti De Dominisa i koji je kazao kako je veličina ovoga teologa i fizičara bila europska u punom smislu te riječi. Navedene su i riječi kojima se Supek osvrće na hrvatski nehaj, prisutan i danas, jer se De Dominis i njegovo impresivno djelo gotovo da u nas i ne poznaju.

Gradonačelnik Raba i mnogi govornici prvoga dana rada su se založili da konačno prestane povijesna nepravda prema De Dominisu, a Crkveni su prvaci u Hrvatskoj pozvani da pridonesu i sami u cilju De Dominisove rehabilitacije.

Da polako prestaje nehaj biskupa prema De Dominisu, govori nazočnost gospičko-senjskog biskupa Mile Bogovića koji je prvi među govornicima istaknuo De Dominisovo vizionarstvo na području ekumenizma i mira među religijama.

Dirljive su pak bile riječi umirovljenog profesora s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dr. Ivana Goluba, koji je sam imao prilike istraživati De Dominisov put na kraju svojega života, u Rimu, kada je skončao pod naletom inkvizicije. Tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere (sljednica inkvizicije), kardinal Joseph Ratzinger, današnji papa Benedikt XVI dozvolio je prof. Golubu da istraži arhivu i predmet De Dominis, pa je kazao da je zaplakao od tuge kada je vidio presudu pape Urbana VIII kojom određuje ekshumaciju De Dominisova tijela te njegovo spaljivanje zajedno sa slikom i djelima, što se zbilo 21. prosinca 1623. u rimskom Campo dei fiori da bi pepeo bio bačen u rijeku Tiber.

Drago Pilsel

Drago Pilsel

Izvor: tportal.hr / Autor: Drago Pilsel

Akademik dr. Golub, kao i drugi izlagači, smatraju da je Marko Antun de Dominis preteča ekumenizma, pa čak i ekleziologije Drugog vatikanskog sabora jer je predlagao kolegijalnost biskupa i tolerancija prema drugim kršćanima, izgarajući za jedinstvo kršćana, u tada vjerskim ratom i crkvenim raskolima podijeljenoj i zakrvavljenoj Europi.

Sociolog religije i sam, često tretiran kao heretik, don Ivan Grubišić, nije se složio s konstatacijom da molba za oprost grijeha koje je počinila inkvizicija od strane pokojnog pape Ivana Pavla II 2000. godine obuhvaća i De Dominisa, pa je predložio da zaključak skupa bude molba hrvatskim biskupima da se zauzmu za De Dominisovu rehabilitaciju.

Referati su podnijeli još i Miljenko Domljan (Rab u doba Marka Antuna de Dominisa), Darko Novaković (Marko Antun de Dominis kao latinist), Duško Moro (Marko Antun de Dominis – ekumenist u kontroverzističkom vremenu), Stjepan Lapenda (Marko Antun de Dominis u francuskim leksikografskim izdanjima i knjižnicama XVII. stoljeća), Bruno Ćurko (Prisutnost Marka Antuna de Dominisa u digitalnom svijetu), Franjo Pšeničnjak (Traganja Marka Antuna de Dominisa za crkvenim jedinstvom), Antun Šuljić (Marko Antun de Dominis u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj danas), Matija Berljak (Hrvatsko porijeklo Marka Antuna de Dominisa), Josip Sopta (Marko Antun de Dominis i Tridentinski sabor), Mladen Parlov (Episkopat i prezbiterat u misli Marka Antuna de Dominisa), Ivica Martinović (De Dominis u engleskoj publicistici) te Jure Zečević koji je također govorio o De Dominisovom nastojanju oko jedinstva crkve i kao tajnik Vijeća za ekumenizam Hrvatske biskupske konferencije iznio ideju da se tom Vijeću, a onda i HBK predloži formiranje radne grupe za preispitivanje predmeta i rada oko pokušaja De Dominisove rehabilitacije.

Svi su govornici istaknuli požrtvovnost i veliku ljubav koju je proteklih desetak godina pokazao splitski profesor i izdavač Ante Maletić bez čijeg doprinosa ne bismo imali De Dominisova djela objavljena i u Hrvatskoj, a vjerojatno ni ovaj izuzetno poučan i dobro osmišljen skup u Rabu.

Skup traje još i sutra kada se očekuju završne riječi hrvatskog predsjednika prof. dr. Ive Josipovića.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi