zračni mega brodovi

Cepeline su prizemljili nakon katastrofe Hindenburga. Sada ih znanstvenici žele vratiti na nebo, još veće i moćnije

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 24.08.2019 16:45
  • Objavljeno 24.08.2019 u 11:24
Zračni brod, dugačak nevjerojatnih 2,5 kilometra, mogao bi obići svijet u 16 dana, prenoseći pritom više od 20.000 tona tereta

Zračni brod, dugačak nevjerojatnih 2,5 kilometra, mogao bi obići svijet u 16 dana, prenoseći pritom više od 20.000 tona tereta

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Novi zračni brodovi trebali bi biti deset puta veći od 250-metarskog Hindenburga. Umjesto morima, plovili visoko u atmosferi, nošeni zračnim strujama, put bi prevaljivali brže od brodova i pritom bi minimalno zagađivali okoliš

Doba ogromnih cepelina koji su prelijetali oceane završeno je 1937. katastrofom Hindenburga, najvećeg zračnog broda koji je nestao u plamenu tijekom slijetanja u New Jersey. U nesreći 'nebeskog Titanika' stradalo je 35 od 97 putnika i članova posade i još jedna osoba na zemlji.

Danas, više od 80 godina kasnije, divovski zračni brodovi spremni za povratak. Samo što sada ne bi prevozili putnike nego terete s jedne na drugu stranu planeta. Ti novi zračni brodovi trebali bi biti deset puta veći od 250-metarskog Hindenburga. Umjesto morima, plovili bi visoko u atmosferi, put bi prevaljivali brže od brodova i pritom bi minimalno zagađivali okoliš, javlja NBC.

'Pokušavamo što više smanjiti emisiju ugljičnog dioksida zbog globalnog zagrijavanja', kaže Julian Hunt, suradnik Međunarodnog instituta za analizu primijenjenih sustava u austrijskom Laxenburgu.

Zračne struje kreću se od zapada prema istoku pa bi zračni brodovi plovili samo u tom smjeru

Zračne struje kreću se od zapada prema istoku pa bi zračni brodovi plovili samo u tom smjeru

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: NASA

Nova generacija zračnih brodova trebala bi lebdjeti na snažnim zračnim strujama koje kruže oko našeg planeta. Zračni brod, dugačak nevjerojatnih 2,5 kilometra, mogao bi obići svijet u 16 dana, prenoseći pritom više od 20.000 tona tereta, uz minimalan utrošak energije. Zračne struje kreću se od zapada prema istoku pa bi zračni brodovi plovili samo u tom smjeru. Uostalom, tako je letio i nesretni Hindenburg. Zračne struje nisu bitno promijenile svoj tok u posljednjih stotinjak godina.

Izdržljivi suvremeni materijali

Promijenili su se zato materijali od kojih bi se izrađivala ova zračna plovila. U vrijeme ondašnji dirižabla vremenske su prognoze bile neprecizne, a skladišta plina šivala su se od kravljih crijeva. Današnji izdržljiviji materijali, uključujući karbonska vlakna, učinili bi zračne brodove sigurnijima i manje krhkim; kompjutorizirane vremenske prognoze omogućile bi pravovremeno izbjegavanje oluja i izvlačile maksimum iz zračnih struja.

  • +2

Moderni cepelini

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

No, da bi se letjelica uopće vinula u zrak, potreban je vodik, lako zapaljivi plin koji je 14 puta lakši od zraka. Isti onaj plin koji su koristili Hindenburg i drugi veliki cepelini iz prošlog stoljeća. No strah od eksplozije zaustavlja napredak inicijative.

'Upotreba vodika nikome se ne sviđa'. pojašnjava Eric Lanteigne, profesor strojarstva na sveučilištu u kanadskoj Ottawi. Zbog toga Goodyear i drugi mali zračni brodovi plove napunjeni bezopasnim helijem.

Prednosti upotrebe vodika

Helij je sigurniji, ali i puno skuplji i teže dobavljiv od vodika. Može ga se naći samo u džepovima prirodnog plina duboko pod zemljom i nusprodukt je bušenja koje jako zagađuje okoliš. Vodik se pak može izvući iz vode pa je i puno jeftiniji. Proces vađenja vodika iz vode može se pokretati vjetrom ili Sunčevom energijom. A kako je vodik lakši od helija, zračni brodovi mogli bi ponijeti puno više tereta.

Sigurnosti radi, cepelini nove generacije uopće ne bi imali ljudsku posadu, a teret bi utovarili i istovarili roboti.

'Cijeli bi se proces automatizirao pa bi u slučaju nesreće stradali samo brod i teret', objašnjava Hunt, dodajući kako bi se vodik mogao koristiti i za napajanje gorive ćelije koja bi vrtjela brodske propelere. Kao bonus, tim bi procesom nastajala voda koja bi se mogla ispuštati iznad sušom pogođenih područja.

Veliki izazov

Izgradnja ovakvih kolosalnih zračnih brodova veliki je izazov i pitanje je postoji li netko spreman uložiti svoj novac u ovaj projekt. To više što su Amerikanci još 1922. zabranili korištenje vodika u zračnim brodovima, a ostatak svijeta slijedio ih je nakon katastrofe Hindenburgu.

Cepelini

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Ipak, vizionari ne odustaju i vjeruju kako će uskoro, možda već za pet godina, zračni brodovi ploviti nebom. Koristoljublje bi moglo pobijediti strah. Još kad se shvati da su takve letjelice, pogonjene helijem ili vodikom, korisne za prijevoz rude iz rudnika ili drva iz teško dostupnih šuma do kojim kamioni i zrakoplovi ne mogu doći...

'Za pet godina vidjet ćemo prve komercijalne letjelice za prijevoz tereta', uvjeren je Lanteigne.

U međuvremenu, neke kompanije već intenzivno rade na poboljšavanju komponenata za zračne brodove. Moskovski RosAeroSystems razvio je kemijski dodatak kojim vodik postaje manje zapaljiv. Kanadski Buoyant Aircraft razvija vreće prikladne za skladištenje plina.

'Ne postoje tehnološke prepreke koje ne bi bilo moguće savladati', uvjeren je Barry Prentice, predsjednik Buoyant Aircrafta, koji smatra da bi se ljudi trebali prestati plašiti vodika. 'Hindenburg je doživio nesreću, pa što? Padaju i avioni pa se ljudi i dalje voze u njima.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!