RASPODJELA DOBITI

Dividende nikad veće: Ove domaće dionice donose najveći prinos ulagačima

13.05.2026 u 08:26

Bionic
Reading

Sezona glavnih skupština kompanija na Zagrebačkoj burzi u punom je zamahu, a za investitore to znači samo jedno – vrijeme je za odluke o raspodjeli dobiti. Nakon godine u kojoj je većina domaćih kompanija povećala profitabilnost, dioničari mogu očekivati i izdašnije nagrade. No koje dionice prednjače po visini dividendi i gdje se krije najveći prinos?

Većina domaćih izlistanih kompanija bilježi rast dobiti, što se izravno prelilo u veće isplate dioničarima. Glavnina dividendi financira se iz prošlogodišnje dobiti, a manji dio dolazi iz zadržane dobiti iz ranijih razdoblja.

Span i Ina među najvećim dobitnicima

Najveće povećanje dividendi ove godine donose Span i Ina. Span planira isplatiti 1,35 eura po dionici, što je gotovo 69 posto više nego lani, pri čemu se za dividendu izdvaja nešto manje od polovice dobiti.

No Ina ide korak dalje – predložena dividenda iznosi 16,80 eura po dionici, uz rast od 40 posto, a za isplatu je namijenjena cjelokupna prošlogodišnja dobit.

Snažan uzlazni trend nastavljaju i kompanije iz Končar grupe. Končar Elektroindustrija povećava dividendu na četiri eura po dionici, a Končar D&ST, proizvođač transformatora, planira isplatu čak 94,70 eura po dionici, što potvrđuje kontinuiran rast profitabilnosti.

Umjeren rast u turizmu

Ericsson Nikola Tesla nakon lanjske korekcije ponovno podiže dividendu – na 13,52 eura po dionici. Dvoznamenkasti rast nastavlja i Ciak grupa te planira isplatu od 0,28 eura po dionici, što je povećanje veće od 20 posto.

Turistički sektor također prati pozitivan trend, ali uz nešto umjereniji tempo. Arena Hospitality Grupa prednjači s rastom dividende od 13,6 posto, dvoznamenkasti rast bilježi i Valamar, a Mon Perin i Adris imaju skromnije povećanje. Kod Plave lagune rast je minimalan, a Hoteli Imperial zadržavaju prošlogodišnju razinu isplate.

Rekordna isplata dioničarima HT-a

Hrvatski Telekom ove godine isplaćuje najveću dividendu u posljednjih 13 godina – 1,69 eura po dionici – uz gotovo 93 posto dobiti usmjerene na isplatu.

Građevinska kompanija Ing-Grad nastavlja praksu izdašnog nagrađivanja dioničara te izdvaja 55 posto dobiti, odnosno tri eura po dionici.

Atlantic grupa također povećava dividendu na 1,75 eura, uz rast od gotovo 17 posto.

Banke ipak povlače ručnu

Za razliku od industrije i turizma, bankarski sektor ove godine pokazuje oprez. Zagrebačka banka i dalje prednjači po ukupnom iznosu isplate – 406,7 milijuna eura – no dividenda po dionici smanjena je u odnosu na prošlu godinu.

Sličan trend bilježe i Hrvatska poštanska banka te Istarska kreditna banka. Najveći pad zabilježen je kod Jadranskog naftovoda, gdje dividenda pada već treću godinu zaredom, a u odnosu na 2025. godinu smanjena je za gotovo 30 posto.

Gdje je najveći prinos?

Za investitore nije ključan samo nominalni iznos dividende, već i dividendni prinos – omjer isplate i cijene dionice.

Trenutačno najviši prinos nudi Hrvatska poštanska banka s oko 7,3 posto, slijedi Ericsson Nikola Tesla s više od šest posto, a Zagrebačka banka donosi oko 5,8 posto. Povrat iznad pet posto moguće je ostvariti i na dionicama Jadroagenta.

Koliko zapravo ostaje investitorima?

Važno je imati na umu to da država automatski uzima svoj dio – porez na dividendu iznosi 12 posto, što znači da je neto isplata upravo toliko niža od bruto iznosa.

Osim poreza, ključni su datumi vezani uz dividendu. Investitori moraju obratiti pozornost na tzv. ex-dividend datum – dan nakon kojeg kupnja dionice više ne donosi pravo na isplatu. Tu su još i datum objave, datum evidencije te konačno datum isplate, kada dividenda sjeda na račun.

Godina pred nama donosi solidne prinose za dioničare na Zagrebačkoj burzi, osobito u energetskom, tehnološkom i industrijskom sektoru. Ipak, razlike među sektorima sve su izraženije – dok jedni povećavaju isplate, drugi, poput banaka, biraju oprezniji pristup.

Za ulagače to znači više izbora, ali i veću potrebu za pažljivim odabirom dionica koje ne nude samo visoku dividendu, već i dugoročnu stabilnost.