Big Data koristimo više od Slovenaca i Šveđana, ali manje od Maltežana i Finaca. Što propuštamo?

Big Data, tehnologija velikih podataka, pomaže u razvoju novih kreativnih proizvoda i usluga, od aplikacija na mobilnim telefonima do proizvoda poslovne inteligencije za tvrtke. Ona potiče rast, zahvaljujući njoj otvaraju se radna mjesta širom Europe i poboljšava kvaliteta života.

Sama po sebi Big Data je puki alat kojim se prikupljaju, obrađuju i analiziraju velike količine podataka. Ti su podaci različiti, strukturirani i nestrukturirani, generiraju se i pristižu velikom brzinom, u različitim intervalima, a ponekad i u realnom vremenu. Ono što ovu tehnologiju čini vrijednom je mogućnost obrade i analiza prikupljenih podataka za daljnju upotrebu. Bez toga bila bi to tek beskorisna gomila nepovezanih podataka.

Količina stvorenih, uskladištenih i procesuiranih podataka eksponencijalno je rasla posljednjih godina. U EU se analizom Big Data podataka prošle godine bavilo 12 posto tvrtki s više od deset zaposlenih. Big Data analize, pokazuju statistički podaci, pretežno su radile velike i srednje velike tvrtke.

Najveći prikupljaju podatke s mobitela i društvenih mreža

U Hrvatskoj je Big Data analizu koristila tek svaka deseta tvrtka, što je ispod europskog prosjeka. Izvučene iz konteksta, te brojke i prosjeci ne znače ama baš ništa. Jer Hrvati, pokazuju podaci Eurostata, Big Data koriste manje od Maltežana, Belgijanaca, Finaca ili Grka, ali i više od Slovenaca, Šveđana ili Austrijanaca.

Ispada da gotovo svaka druga tvrtka (49%) koja primjenjuje Big Data analitiku zapravo analizira geolokacijske podatke prikupljene s mobilnih uređaja. Slijedi analiza podataka prikupljenih putem društvenih mreža (45%), a manje od trećine tvrtki analiziralo je podatke prikupljene vlastitim pametnim uređajima ili senzorima (29%). Podatke iz svih drugih izvora obradilo je 26 posto tvrtki.

Big Datom protiv Parkinsonove bolesti

Europska komisija pokrenula je Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, a u sklopu nje i nekoliko projekata. Jedan od njih usmjeren je na istraživanje i prikupljanje podataka koji će pomoći u ranom otkrivanju Parkinsonove bolesti. Svi zainteresirani za sudjelovanje u istraživanju na svoj pametni telefon mogu preuzeti aplikaciju iPrognosis.

Ova aplikacija prikuplja podatke koji govore o načinima na koje koristimo pametni telefon, primjerice izraze lica ili pritiske na ekranu. Pomoću tih informacija želi se razviti AI alat koji će, na temelju sofisticiranog algoritma, moći prepoznati rane znakove Parkinsonove bolesti.

Velikim podacima do pametnih gradova

Na Big Data tehnologiji baziran projekt SimpleFleet bavi se problemima prometa. Pametno korištenje podataka prikupljenih senzorima, GPS-om i društvenim medijima, trebalo bi pomoći državama u optimizaciji transporta i upravljanju prometnim tokovima. Tako se grade pametni gradovi, u kojima ima manje nesreća i prometnih gužvi, a građani i tvrtke štede vrijeme korištenjem sustava za podršku planiranja ruta.

Tehnologija velikih podataka našla je primjenu i u poljoprivredi, gdje se Big Data koristi za povećanje produktivnosti i prihoda, a hrana čini sigurnijom. Uz napredne tehnologije poljoprivrednici mogu imati pristup podacima u stvarnom vremenu o načinu na koji njihovi poljoprivredni strojevi rade, kao i povijesnim vremenskim obrascima, topografiji i performansama usjeva. Trenutno čak tri projekta aktivno obrađuju podatke s ovog područja: DataBio, AgroIT i FOODIE.

Hrvatska sudjeluje u europskim projektima

Iako Hrvatska puno manje koristi Big Data tehnologiju unutar svojih granica, puno češće sudjelujemo u uspješnim projektima koje se provode među državama članicama EU.

Jedan od njih je i AFTERLIFE, projekt koji razvija tehnologiju filtriranja i pretvaranja otpadnih voda iz industrije hrane i pića u bioplastiku i prehrambene aditive. Europskim niovcem financiran projekt EUTHYROID uspostavio je infrastrukturu za prikupljanje i analizu podataka za praćenje nedostatka joda u cijeloj Europi. Baza podataka projekta i sustav praćenja na razini Europske unije trebala bi pomoći državama da se pobrinu za zdravlje svojih građana. Barem kad je jod u pitanju.