ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Astronomi su, izgleda, po prvi put zabilježili svjetlo nastalo nakon sudara dviju dalekih crnih rupa

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 26.06.2020 12:17
  • Objavljeno 26.06.2020 u 12:17
tportal

Izvor: Promo fotografije / Autor: - / Sciencephoto / Profimedia

Pokaže li se to točnim, bit će to prekretnica jer u dosadašnjim istraživanjima nije zabilježeno kako je išta izbjeglo ogromnoj gravitaciji tih supergustih i supermasivnih tijela

Na udaljenosti do 7,5 milijardi svjetlosnih godina od Zemlje dvije crne rupe - velike približno koliko i Karlovačka županija - vrtile su se brzo jedna oko druge nekoliko puta u sekundi prije no što su se sudarile i izazvale kataklizmičku eksploziju koja je odaslala udarne valove diljem svemira.

Takvi su kozmički događaji obično tamni, ali astronomi vjeruju kako su vidjeli bljesak svjetla nastao uslijed ovog nebeskog plesa. Moguće je kako su po prvi put ikad svjedočili pojavljivanju svjetla iz crne rupe.

Pokaže li se to točnim, bit će to prekretnica jer u dosadašnjim istraživanjima nije zabilježeno kako je išta izbjeglo ogromnoj gravitaciji tih supergustih i supermasivnih tijela, uključujući i svjetlo.

Povoljan splet okolnosti

Kako su uspjeli zabilježiti bljesak? Pa, čini se kako su ove dvije crne rupe bile u pravo vrijeme na pravom mjestu, sudeći po rezultatima istraživanja obavljenim u časopisu Physical Review Letters.

Dok su rotirale zajedno bile su u ogromnom disku plina i prašine koji se proteže na više svjetlosnih godina i okružuje još jednu, treću crnu rupu, supermasivnu koja se nalazi u središtu galaksije.

Znanstvenici su uspjeli zabilježiti svojevrsne udarne valove koji su djelovali na plin i prašinu u akrecijskom disku. Oni su ih naglo zagrijali do iznimno visokih temperatura, zbog čega su zasjali jače no inače.

To im je pošlo za rukom zahvaljujući suradnji LIGO-Virgo, međunarodnoj znanstvenoj inicijativi u sklopu koje sve češće bivaju otkriveni novi kataklizmički događaji poput ovog.

LIGO i Virgo prate sićušna mreškanja svemira, poznata pod nazivom gravitacijski valovi, koja pristižu nakon udaljenih nebeskih događanja.

Kad god se dva masivna objekta u udaljenom svemiru sudare nastaju valovi u tkanju prostorvremena koji putuju od njih brzinom svjetlosti. Dok stignu do Zemlje ti su valovi vrlo, vrlo mali, ali ih dvije zvjezdarnice LIGO-a u Sjedinjenim Državama i jedna Virgoa u Italiji mogu zabilježiti.

LIGO se upisao u povijest 2015. godine kad je zabilježio prve gravitacijske valove, nastale po spajanju dvije crne rupe. Od tada je, u suradnji s projektom Virgo pokrenutim 2017. godine, otkrio niz takvih događanja. Osim crnih rupa bilježili su i sudare neutronskih zvijezda, moguće čak i koliziju crne rupe s neutronskom zvijezdom.

Sve je krenulo od kvazara

Posljedice sudara neutronskih zvijezda ponekad mogu opaziti zvjezdarnice koje mjere njihovo svjetlo, čak i kad su ti objekti vrlo slabog sjaja. S crnim rupama je drukčije - ne možemo vidjeti njihov sudar ako se ne poklope povoljne okolnosti.

Promatranjem kvazara - aktivnih supermasivnih crnih rupa u galaksijama - znanstvenici su uočili nešto neobično. Ponekad bi kvazari zabljesnuli neočekivano, pa su htjeli doznati zašto se to događa.

Radna hipoteza bila je kako je to posljedica spajanja crnih rupa. Kako bi ju testirali, počeli su za praćenje nebeskih događanja tijekom 2019. godine koristiti LIGO i Zwicky Transient Facility pri Institutu Caltech. To je trajalo oko šest mjeseci, nakon čega su prebrojali koliko je sudara detektirano i koliko ih se moglo povezati s neobično jakim bljeskovima svjetla.

Pritom su morali paziti obrađuju li odgovarajući dio neba, na odgovarajućoj udaljenosti od Zemlje i u odgovarajućem vremenskom okviru te isključiti druga moguća objašnjenja.

Prognozirali su kako bi do bljeska moglo doći 60 do 100 dana nakon sudara, koliko je potrebno da bi se plin i prašina dovoljno zagrijali. Tako su došli do ranije spomenutog otkrića.

Ipak, za konačne je zaključke potrebno naći još dokaza. Naime, nije još sigurno je li do spajanja crnih rupa u ovom slučaju doista došlo, niti je to službeno potvrđeno. To bi se moglo dogoditi za godinu ili dvije, kad bi moglo doći do novog bljeska uslijed približavanja novonastale crne rupe nakupinama plina i prašine u istoj galaksiji.

Dođe li do toga, mjerenje bljeska moglo bi donijeti korisne podatke o galaksiji i supermasivnoj crnoj rupi u njenom središtu kakve dosad nisu imali. Također, ovo otkriće astronomima daje nove uvide u proces nastanka udaljenih galaksija, piše Verge.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!