U intervjuu za The Guardian, Dorr je upozorio da tehnologija napreduje tolikom brzinom da će strojevi unutar jedne generacije moći obavljati gotovo sve poslove koje danas rade ljudi – jeftinije, efikasnije i uz jednaku ili veću kvalitetu.

Pozivajući se na povijesne primjere tehnoloških preobrazbi, usporedio je današnju radnu snagu s konjima u eri dolaska automobila ili s analognim kamerama u doba digitalne fotografije. „Mi smo konji. Mi smo filmske kamere“, rekao je.

Dorr i njegov tim istraživača dokumentirali su više od 1.500 velikih tehnoloških transformacija. U većini slučajeva, rekao je, kada bi nova tehnologija stekla čak i manji tržišni udio, ubrzo bi zavladala tržištem – obično unutar 15 do 20 godina.

„Strojevi koji mogu razmišljati već su među nama, a njihove se sposobnosti iz dana u dan šire bez ikakvih granica na vidiku“, upozorio je. „Nemamo mnogo vremena za pripremu.“

Ipak, naglasio je, nisu svi poslovi osuđeni na izumiranje. Dorr smatra da će određene uloge – posebno one koje se temelje na ljudskoj povezanosti, povjerenju i etici – i dalje imati svoje mjesto u društvu.

Zanimanja koje robot ne može zamijeniti

Kao primjere zanimanja koja bi mogla preživjeti tehnološku revoluciju naveo je seksualne radnike, sportske trenere, političare i etičare.

„U nekim područjima ostat će niša za ljudski rad“, rekao je. „Problem je u tome što takvih zanimanja jednostavno nema dovoljno da zaposle četiri milijarde ljudi.“

Dorr smatra da bi nadolazeći preokret mogao rezultirati ili masovnom nejednakošću, ili onim što naziva „super-obiljem“ – društvom u kojem su ljudske potrebe zadovoljene bez oslanjanja na tradicionalni rad. No, ostvarenje takve budućnosti, rekao je, zahtijeva hrabre iskorake u redefiniranju rada, vrijednosti i vlasništva.

„Ovo bi mogla biti jedna od najnevjerojatnijih stvari koje su se ikada dogodile čovječanstvu“, poručio je – „ali samo ako budemo spremni.“

AI debata je sve intenzivnija

Nekolicina vodećih istraživača umjetne inteligencije i tehnoloških lidera dijeli Dorrovu zabrinutost, iako se njihova mišljenja o tome koji će poslovi opstati međusobno razlikuju.

Geoffrey Hinton, često nazivan „kumom umjetne inteligencije“, upozorio je da su najugroženija zanimanja ona koja uključuju svakodnevni intelektualni rad. U lipanjskom izdanju podcasta The CEO Diary rekao je kako bi ga bilo „strah“ raditi u pozivnom centru ili kao pravni pomoćnik.

Hinton vjeruje da su praktični poslovi, poput onih vodoinstalatera, zasad sigurniji, jer će – prema njegovim riječima – proći još mnogo vremena prije nego što umjetna inteligencija dostigne razinu ljudske sposobnosti u fizičkoj manipulaciji predmetima.

Koji bi poslovi mogli nestati?

U svibnju je Dario Amodei, izvršni direktor tvrtke Anthropic, izjavio za Axios da bi polovica svih početnih poslova u bijelim ovratnicima – uključujući one u tehnologiji, financijama, pravu i savjetovanju – mogla nestati u roku od pet godina.

No neki se s time ne slažu. Izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, i vodeći znanstvenik Metae, Yann LeCun, tvrde da umjetna inteligencija neće eliminirati radna mjesta, već će ih transformirati.

Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-a, također je priznao da će umjetna inteligencija istisnuti mnoga postojeća radna mjesta, ali vjeruje da će se pojaviti nova – iako bi mogla izgledati „sve gluplje i gluplje“. „Oduvijek smo bili vrlo dobri u osmišljavanju novih stvari koje možemo raditi“, rekao je.

Ekonomist s MIT-a David Autor zauzima pesimističniji stav. On smatra da umjetna inteligencija možda neće u potpunosti izbrisati radna mjesta, ali bi mogla devalvirati ljudske vještine do te mjere da bi mogla nastati „Mad Max“ ekonomija – u kojoj se masa ljudi bori za sve manji broj vrijednih i relevantnih radnih pozicija.