TKO JE FRANJO VON ALLMEN?

Stolar iz švicarskog sela ispisao povijest Olimpijskih igara: Svi ga vole, ali malo tko mu želi biti cimer...

15.02.2026 u 15:11

Bionic
Reading

Sponzor rubrike

Sponzor rubrike

Sponzor rubrike

Sponzor rubrike

Trebale su to u alpskom skijanju biti igre Marca Odermatta jer uvjerljivo dominira u Svjetskom kupu. I onda se dogodilo da je Franjo von Allmen pokupio tri zlatne olimpijske medalje u spustu, momčadskoj kombinaciji i superveleslalomu. Posljednji put to je pošlo za rukom Janici Kostelić 2002., a u muškoj konkurenciji Jean-Claudeu Killyju davne 1968. i Antonu Saileru još davnije 1956. godine

S druge strane, Odermatt je u te tri utrke u Bormiju osvojio broncu u Super G-ju i srebro u momčadskoj kombinaciji, gdje je također ostao iza Von Allmena, a on je skijao u kombinaciji s Tanguyem Nefom. U spustu je pak ostao 'ispod crte', odnosno izvan postolja. Nakon ovakve sezone to ni on, a vjerojatno ni itko drugi nije očekivao, bez obzira što mu je i lani na Svjetskom prvenstvu Von Allmen 'pokvario' reputaciju.

Nije, bar ne jako vidljivo, ovo rivalstvo poprimilo nikakve negativne konotacije, bez obzira na to što se Von Allmen očito dokazuje kao 'crna mačka' za Odermatta. Zajedno su proslavili njegove pobjede i novu seriju medalja za Švicarsku, kao velesilu zimskih sportova. Ipak, što god Odermatt napravi u tehničkim disciplinama, opet će ostati u sjeni mlađeg kolege.

Rasplet koji se nije očekivao

A moguće je da takav rasplet nije očekivao ni sam Von Allmen, očito specijalist za velika natjecanja. U Svjetskom kupu tek je šesti u ukupnom poretku s upola manje bodova od Odermatta. U spustu je drugi, a u superveleslalomu također šesti. No kad dođe na veliku pozornicu, gdje odlučuje jedna utrka i trenutak inspiracije, sa samo 24 godine pretvara se u šampiona nad šampionima. Dokazao je to već prošle godine na Svjetskom prvenstvu s dva zlata, gdje je također gurnuo Odermatta s najviše stepenice i postao najmlađi zlatni spustaš u posljednjih 36 godina. Osim toga, očito je sjajno tempirao formu prije Igara jer je u posljednja tri superveleslaloma Svjetskog kupa završio na postolju.

'Ne osjećam se kao zvijezda alpskog skijanja i trebat će mi malo vremena da stavim osjećaje na pravo mjesto. U ovom trenutku ne mogu još razmišljati što ovo znači za mene i moju budućnost, ali naravno da se nadam dobrim stvarima', rekao je nakon drugog osvojenog zlata, onoga u momčadskoj kombinaciji. Tada je govorio da bi se za treće zlato trebali 'poklopiti svi planeti'. Očito mu se želja ispunila, a on je ušao u legendu.

Crowdfunding akcijom do novca za karijeru

U legendu je već ušao i njegov životni put te priča o obiteljskim financijskim teškoćama nakon smrti oca, kad mu je bilo 17 godina. Izgradnja skijaške karijere je skup sport, a obitelj tada to nije mogla pratiti. Zato je – uz upisivanje škole za stolare kao osiguranja za budućnost – pokrenuo crowdfunding akciju na internetu i skupio dovoljno novca za nastavak natjecanja, najviše od sumještana iz rodnog sela. Godinu kasnije ušao je u švicarsku reprezentaciju i tada je počeo njegov uspon za koji sada nitko ne može pretpostaviti gdje će se zaustaviti.

Momak koji je počeo skijati s dvije godine, praktički istovremeno s hodanjem, prije četiri godine osvojio je tri srebrne medalje na Svjetskom juniorskom prvenstvu, a koliko ga vole u njegovu rodnom selu Boltigenu, govori i to da je mjesni mesar tada napravio kobasicu koju je nazvao Srebrna munja. Tko zna koji će ga specijaliteti dočekati nakon senzacije u olimpijskom Bormiju.

Nema nikakve veze s Hrvatskom

Inače, njegovo ime očekivano je izazvalo pažnju u Hrvatskoj jer bi bilo lijepo znati da je neki 'naše gore list' takva olimpijska senzacija. Tko zna, poznajući nas, možda bismo mu i doček organizirali. Hrvatski novinari pitali su ga i o podrijetlu imena, ali je odbacio ikakve veze s Hrvatskom. Ranije je objasnio da je zapravo riječ o skraćenici od Franz-Josef, puno uobičajenijeg imena u njemačkom dijelu Švicarske iz kojeg potječe.

A tamo ga obožavaju i nakon pobjede na stazi Stelvio u Bormiju, od koje se običnim smrtnicima diže kosa na glavi, proširio se snimak iz Lothar Bara u Boltigenu, u kojem je praktički cijelo selo gledalo trijumf svog sumještanina. Vole ga i u reprezentaciji, osim što mu malo tko želi biti cimer jer navodno užasno hrče.

Sam Von Allmen tvrdi da kao dječak nije sanjao o tome da postane olimpijski šampion, već se bavio skijanjem zato što uživa u njemu. Gledajući ga danas, čini se da je i dalje tako jer se u svakoj utrci 'baca na glavu' te ide bez zadrške i kompromisa. A kako se nije nadao nekoj velikoj karijeri, u mladosti je išao u stolarsku školu, po starinskoj mantri da 'treba imati zanat u rukama' ne pođe li sve kako treba u sportu. Ako ništa drugo, nekome tko je kao tinejdžer provodio ljeta na gradilištima ne može se prigovoriti razmaženost. Sve to priču o Von Allmenu čini još ljepšom, posebno spomenutu epizodu nakon smrti oca, s kojim je bio iznimno vezan, a koja mu je odredila život.

Sjajan je bio u juniorskoj konkurenciji, a u početku se u FIS utrkama nadmetao u svim alpskim disciplinama i bio je još daleko od današnje specijalizacije za brzine. U pravi skijaški svijet ušao je preko Europa Cupa, nakon one sad već slavne crowdfunding kampanje, da bi nakon prvih uspjeha otišao na to famozno Svjetsko juniorsko prvenstvo te se vratio s tri srebra i doživio spomenutu počast mesara.

U Svjetskom kupu debitirao je 2023., ali je na prvo postolje čekao godinu, a na prvu pobjedu pune dvije godine, sve do siječnja 2025. I onda s takvom neizgrađenom reputacijom napravi senzaciju na lanjskom Svjetskom prvenstvu u austrijskom Saalbachu s dvije iznenađujuće zlatne medalje u spustu i momčadskoj kombinaciji s Loïcom Meillardom. U Svjetskom kupu pak dosad ima pet pobjeda, od čega četiri u spustu, a ukupno je 14 puta bio na podiju. Ove godine taj skor iznosi dvije pobjede i šest podija.

Što još može biti motiv Von Allmenu, koji mu može biti cilj? Već je samo jedan od četvero skijaša koji su na jednim Igrama uzeli tri zlata, no s obzirom na godine, može očekivati – ne bude li za spustaše kobnih ozljeda ili nekih drugih nepredviđenih okolnosti – sudjelovanje na još dva olimpijska izdanja, a ono sljedeće održat će se 2030. godine u francuskim Alpama. Može li potvrditi svoje mjesto u skijaškoj povijesti koje je zauzeo u Bormiju?