Od Sama Altmana do milijardera Larryja Ellisona, svjetski moćnici i tehnološki giganti ponovno masovno kupuju medijske kuće. Iako je medijski biznis financijski iznimno nestabilan i sve manje profitabilan, nova garnitura vlasnika koj aih kupuje zbog taštine ne mari za profit, već isključivo za kontrolu narativa i snažan politički utjecaj
To je priča stara koliko i samo novinarstvo, ako ste korporativni gigant nezadovoljan načinom na koji vas javnost percipira, najlakše rješenje jest kupiti medij koji o vama piše. Unatoč tome što se medijska industrija godinama bori s padom prihoda i rezanjem troškova, najbogatiji ljudi svijeta trenutno pokazuju opsesivnu potrebu za vlasništvom nad platformama koje oblikuju javno mišljenje, piše The Hollywood Reporter. Pravila igre su se promijenila: više ne kupuju tradicionalne print medije već grabe digitalne divove i televizijske mreže kako bi imali vlastiti megafon u globalnim raspravama.
Altman i OpenAI kreću u medijsku ofenzivu
Najsvježiji primjer ovog trenda stiže iz Silicijske doline. Kompanija OpenAI ovog je tjedna službeno preuzela popularni tehnološki show TBPN koji se emitira uživo na YouTubeu i platformi X. Izvršni direktor Sam Altman nije ni pokušao sakriti pravi motiv ove akcije.
'TBPN je moja omiljena tehnološka emisija. Želimo da nastave raditi ono što rade najbolje. Ne očekujem da će biti blaži prema nama, a siguran sam da ću im u tome pomoći povremenim glupim odlukama', poručio je Altman.
Iako zvuči simpatično, poruka je jasna. Čelnici OpenAI-ja nedavno su potvrdili da će osnivači TBPN-a postati njihovi savjetnici za komunikacije. Američka medijska analitičarka i osnivačica portala The Information, Jessica Lessin, savršeno je sažela situaciju: 'Elon Musk ima X, a Sam Altman sada ima TBPN'. Iza ove akvizicije stoji jednostavna računica: ako vas mediji ne prate na način koji smatrate konstruktivnim, kupite vlastiti medijski kanal koji će to raditi.
Epsko spajanje CNN-a i CBS-a
Igra prijestolja ne staje na tehnološkim podcastima, već se prelijeva u samo srce televizijskog novinarstva. Tehnološki milijarder Larry Ellison, osnivač Oraclea i dugogodišnji donator Donalda Trumpa, stoji iza nevjerojatnog poslovnog preuzimanja teškog više od 110 milijardi dolara. Njegov sin, David Ellison, izvršni direktor nedavno preuzetog Paramounta (vlasnika CBS Newsa), kupio je medijskog diva Warner Bros. Discovery, inače vlasnika CNN-a.
Novi medijski kraljevi: Što sve Ellisonovi danas drže pod sobom
Obitelj Ellison danas ima prste u svim ključnim točkama ekrana – od linearnih TV programa i filmskih studija, preko kabelskih kanala i streaminga, do TikToka i tech infrastrukture koja sve to pogoni.
- CBS i CBS News (TV, vijesti)
- Paramount Pictures i Paramount Television (holivudski studio i TV produkcija)
- Paramount+ (streaming servis)
- Nickelodeon, Nick Jr.
- MTV, VH1
- Comedy Central
- BET
- Paramount Network
- Showtime (kao brend/katalog u sklopu Paramountova ekosustava)
- CNN, HBO/Max, Warner Bros., DC i Discoveryjevi kanali (u paketu spajanja s Warnerom)
- TikTok (američki dio poslovanja, kroz vlasnički udio i tehnološki nadzor)
- Oracleov cloud i podatkovna infrastruktura koja stoji iza dijela tog ekosustava
Iako je Warner Bros. u početku odbio ponudu i naginjao opcijama s Netflixom, Ellisonovi nisu odustali već su ponudu poslali izravno dioničarima. Njihov cilj je nezapamćen: spajanje informativnih redakcija CNN-a i CBS Newsa u jedan mega-medij, uz dodatno akviziranje političkih portala poput The Free Pressa američke novinarke Bari Weiss, a sve pod krinkom 'vraćanja povjerenja onih Amerikanaca koji zauzimaju političku sredinu'. No, u redakcijama vlada panika. S obzirom na to da je Larry Ellison čovjek čiji je posao oduvijek bio vezan uz strogu kontrolu, mnogi novinari strahuju od cenzure, snažnog političkog pritiska i masovnih otkaza pod novom upravom koju odobrava Trumpov lojalist Brendan Carr.
Kraj iluzije o slobodnom novinarstvu
Trendu se javno pridružio i Jamie Dimon, utjecajni izvršni direktor JPMorgan Chasea. U nedavnom intervjuu za Axios Show priznao je da ozbiljno razmišlja o pokretanju vlastitog medijskog biznisa nakon što završi svoju karijeru u banci, jer smatra da današnji medijski krajolik ne informira adekvatno donositelje političkih odluka. 'Mediji su ključni. Oni uče sve nas i predstavljaju najvećeg influencera u društvu', izjavio je Dimon.
Ova opsesija milijardera medijima podsjeća na ranije promašaje. Sjećamo se kako je Jeff Bezos kupio The Washington Post, dr. Patrick Soon-Shiong preuzeo Los Angeles Times, a Marc Benioff magazin Time. Gotovo svi su vrlo brzo shvatili da je upravljanje slobodnim redakcijama nezahvalan posao koji generira isključivo gubitke i skandale, pa su redom uslijedili masovni otkazi.
Bezosovo uništenje The Washington Posta
Kada je 2013. godine Bezos, osnivač Amazona, kupio Washington Post za 250 milijuna dolara, u redakciji je dočekan s opreznim optimizmom, pa čak i euforijom. Obećavao je dugoročnu viziju, financijsku stabilnost i korištenje tehnologije da bi uveo novinarstvo u novo zlatno doba. I godinama se činilo da to funkcionira - redakcija se širila, a Post je ponovno postao profitabilan.
No s vremenom je entuzijazam četvrtog najbogatijeg čovjeka na svijetu počeo kopnjeti, a strateški smjer se počeo gubiti u financijskim gubicima.
Prijelomni trenutak, koji je mnogima bio jasan znak da se sprema katastrofa, dogodio se uoči američkih predsjedničkih izbora krajem 2024. godine. Tada je Bezos osobno intervenirao i blokirao odluku uredništva da javno podrži Kamalu Harris, prekinuvši desetljećima dugu tradiciju lista. Taj potez, koji je bivši urednik Marty Baron nazvao 'kukavičlukom' i očitim podilaženjem Donaldu Trumpu u strahu od osvete, izazvao je egzodus čitatelja - u samo nekoliko dana otkazano je više od 200.000 pretplata.
Danas, nepune dvije godine kasnije, postaje jasno da to nije bio izolirani incident, već početak kraja ambicije da Washington Post bude glas savjesti nacije. Umjesto podrške i ulaganja, Bezos sada nudi 'strateško resetiranje', eufemizam za brutalno rezanje troškova i odustajanje od globalne relevantnosti.
Zbog toga se u Silicijskoj dolini sve glasnije zagovara nova i potencijalno opasnija taktika. Utjecajni investitori javno savjetuju tehnološkim liderima da potpuno ignoriraju tradicionalne medije te da, umjesto davanja intervjua, komuniciraju isključivo putem društvenih mreža i vlastitih kanala. No, kako se izgradnja masovne publike od nule pokazala kao dug i iscrpljujuć proces, milijarderi su shvatili da je ipak puno je brže, lakše i isplativije jednostavno kupiti već izgrađen medijski brend, a zatim mu suptilno, ali sigurno, promijeniti ploču.