Istraživanje Nine Marn s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i međunarodnog tima znanstvenika iz Australije i SAD-a, koji su razvili računalni model koji je prvi put omogućio rekonstrukciju gotovo cijelog životnog ciklusa sedmopruge usminjače, najveće morske kornjače na svijetu, priopćio je Institut Ruđer Bošković (IRB)
Istraživanje pokazuje, kako ističe IRB, da čak i male promjene temperature mora i dostupnosti hrane mogu imati velike posljedice za opstanak ove iznimne vrste. Najveća morska kornjača na svijetu pod sve je većim pritiskom, a neke populacije sedmopruge usminjače i dalje opadaju unatoč godinama zaštite.
Na dugim migracijama kroz oceane prijetnje joj dolaze sa svih strana, od ribarskih alata i nestanka gnjezdilišta do toplijeg mora, manjka hrane i plastike koju često zamjenjuje za hranu. IRB naglašava kako je istraživanje važno jer objašnjava što se s tom vrstom već događa, a istodobno nudi mogućnosti da se predvide budući rizici za vrste koje prelaze tisuće kilometara kroz sve nestabilnije morske ekosustave.
vezane vijesti
Ako se, napominje, oceani nastave zagrijavati, a hrane bude sve manje, kornjače bi mogle sve teže dosezati spolnu zrelost i imati sve manje potomaka, što bi dugoročno moglo dodatno ugroziti njihovu populaciju. Ocjenjuje kako je posebna vrijednost istraživanja u tome što otkriva dio života ove kornjače koji je dosad bio gotovo nevidljiv znanosti.
Sedmopruga usminjača nakon izlaska iz jajeta provodi 15 do 20 godina daleko od obale, izvan pogleda istraživača, navodi i dodaje kako je znanstvenici mogu pratiti tek na početku života, kada se izlegne na plaži, i mnogo godina kasnije, kada se kao odrasla ženka vraća na gniježđenje. Sve između toga, ističe, dosad je uglavnom ostajalo nepoznato. pravo tu prazninu popunjava novi računalni model, navodi IRB i dodaje kako on po prvi put prati cijeli životni ciklus sedmopruge usminjače, od mladunčeta koje ulazi u more do odrasle ženke koja se vraća na obalu položiti jaja.
'Naš model moguće je zamisliti kao fino baždareni kalkulator', izjavila je Nina Marn s IRB-a i dodala kako se u modelu prilagođava dostupnost hrane i temperaturu mora te prati što se događa s veličinom tijela, vremenom sazrijevanja i brojem jaja kroz cijeli život kornjače. IRB naglašava kako je model usporedio i dvije populacije iste vrste, u Atlantiku i Pacifiku, te pokazao da bi već malo manje hrane i tek oko jedan stupanj toplije more mogli objasniti zašto su pacifičke kornjače u lošijem položaju.
Prema rezultatima, tijekom života mogu proizvesti oko petinu manje jaja, dodaje IRB. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u časopisu Marine Environmental Research i daju važan alat za zaštitu morskih vrsta u vrijeme klimatskih promjena i pritisaka na oceane. Uz znanstvenicu Marn, autori rada su Anna A. Ortega i Nicola Mitchell sa Sveučilišta Western Australia, Jeanette Wyneken sa Sveučilišta Florida Atlantic te George Shillinger iz organizacije Upwell Turtles.
