Ljudi svoje odnose najčešće organiziraju u nekoliko društvenih krugova – najviše vremena provode s malim brojem bliskih prijatelja i članova obitelji, a istovremeno održavaju slabije veze sa širim krugom poznanika. Novo istraživanje pokazuje da takav obrazac možda nije svojstven samo ljudima
Znanstvenici sa Sveučilišta Utrecht i Universidad Carlos III de Madrid otkrili su da i čimpanze te bonobi, naši najbliži živi srodnici, stvaraju društvene mreže koje podsjećaju na ljudske krugove prijateljstva.
Rezultati istraživanja sada daju novi uvid u to kako su se tijekom evolucije razvijali složeni društveni odnosi.
Kako bi proučili na koji način veliki čovjekoliki majmuni organiziraju svoj društveni život, istraživači su analizirali ponašanje povezano sa socijalnim uređivanjem krzna - timarenjem, odnosno groomingom, u 24 skupine čimpanza i bonoba. Timarenje je jedna od najvažnijih društvenih aktivnosti među čovjekolikim majmunima jer služi jačanju društvenih veza i održavanju odnosa u skupini.
vezane vijesti
Koristeći matematički model, znanstvenici su proučavali kako pojedine životinje raspoređuju svoje vrijeme i društvenu pažnju među ostalim članovima skupine. Rezultati su pokazali obrazac vrlo sličan ljudskom: većina majmuna najveći dio vremena posvećuje malom broju omiljenih partnera, a s većim brojem drugih članova skupine održava manje intenzivne odnose.
Takva višeslojna struktura vrlo je slična načinu na koji ljudi organiziraju svoje društvene krugove. Istraživanje je pokazalo i da majmuni koji žive u većim skupinama pažljivije biraju kome će posvetiti pažnju.
Iako obje vrste pokazuju društvene obrasce slične ljudskima, čimpanze i bonobi svoje odnose ipak ne organiziraju na isti način. Bonobi svoje vrijeme za timarenje raspoređuju ravnomjernije među članovima skupine, stvarajući ravnopravniju društvenu mrežu. Čimpanze, s druge strane, većinu pažnje usmjeravaju na manji broj bliskih partnera.
Mijenjaju se kako stare
Istraživanje je pokazalo i zanimljiv obrazac povezan sa starenjem. Ljudi s godinama često postaju selektivniji u odnosima te se više fokusiraju na manji krug bliskih osoba. Sličan trend primijećen je i kod čimpanza. Kako stare, čimpanze sve više ulažu u odnose s manjim brojem društvenih partnera, a kod bonoba takvo sužavanje društvenog kruga nije primijećeno.
'Moguće je da je razlog tome način na koji bonobi organiziraju svoje odnose. Oni održavaju društvene veze s većim brojem pripadnika skupine i manje stvaraju uske zatvorene krugove, što je kod čimpanza mnogo rjeđe', objasnio je voditelj istraživanja Edwin van Leeuwen, dodajući:
'Naši rezultati pokazuju da se temeljna pravila prema kojima pojedinci raspoređuju društvenu pažnju primjenjuju kod više vrsta. To otkriva duboki evolucijski kontinuitet u načinu organizacije složenih društava.'
Razlike između čimpanza i bonoba pokazuju i da postoji više evolucijskih strategija za upravljanje društvenim odnosima, a znanstvenici smatraju da bi bolje razumijevanje tih obrazaca moglo pomoći u proučavanju suradnje, društvenog učenja i emocionalne dobrobiti kod ljudi i drugih životinja.
