Fosil star 324 milijuna godina otkriven je kao potpuno nova vrsta kukca. Neobično biće, pronađeno u Teksasu još 1985. godine, desetljećima je nosilo pogrešnu identifikaciju. Znanstvenici su ga smatrali mladim rakolikim organizmom, no nova analiza pokazala je da je riječ o dosad nepoznatoj vrsti vrlo ranog kukca. Još je neobičnije to što je životinja imala čak 24 noge i karakteristike koje upućuju na život u vodi i na kopnu. Studija je objavljena u časopisu Nature.

Fosil je star približno 324 milijuna godina, iz razdoblja karbona. Kada je prvi put pronađen u zapadnom Teksasu, stručnjaci su ga nekoliko godina kasnije svrstali među primjerke vrste Tesnusocaris goldichi, drevnog vodenog organizma.

Međutim, već su se ranije pojavile sumnje da takva klasifikacija nije ispravna, a problem je bio u samom fosilu. Riječ je o tamnom otisku na tamnoj stijeni, zbog čega su sitni anatomski detalji bili iznimno teško uočljivi.

Nova međunarodna skupina znanstvenika ponovno je proučila fosil koristeći tehniku snimanja pod križno polariziranim svjetlom. Takav pristup omogućio je jasnije izdvajanje pojedinih struktura i otkrio značajke koje prethodna istraživanja nisu mogla dovoljno dobro vidjeti. Rezultat je bio iznenađujući - fosil je dobio ime Chosha praecursor i svrstan je među vrlo rane predstavnike skupine kukaca.

Njegov izgled, međutim, nije nalikovao kukcima kakve danas poznajemo.

Najveća posebnost bile su brojne noge. Umjesto šest nogu, koliko ih imaju današnji kukci, Chosha praecursor imao je niz od čak 24 veslaste nožice. Osim toga, stražnji dio tijela pokazivao je karakteristike nalik onima kod rakova, uključujući neobične dodatke nalik škrgama. Upravo ta kombinacija osobina mogla bi biti važna za razumijevanje jednog od velikih pitanja u evoluciji kukaca, a to je kako su njihovi daleki preci način života promijenili iz vodenog u kopneni.

Današnji kukci izrazito su uspješna kopnena skupina životinja, no njihova duboka evolucijska prošlost mnogo je teže razumljiva. Fosilni zapis ranih šestonožaca ima veliku prazninu poznatu kao 'jaz šestonožaca', o razdoblju dugom približno 80 milijuna godina u kojem nedostaje dovoljno jasnih fosilnih dokaza koji bi povezali evolucijske procjene s onime što se stvarno može pronaći u stijenama. Chosha praecursor bi mogao pomoći u popunjavanju tog jaza.

Znanstvenici su, osim novootkrivenog kukca, ponovno analizirali i nekoliko drugih neobičnih fosila povezanih s ranim šestonošcima. Njihovi različiti oblici sugeriraju da evolucija ranih kukaca možda nije bila jednostavan prijelaz iz potpuno vodenog organizma u potpuno kopnenu životinju. Umjesto toga, neki od prvih kukaca mogli su živjeti između dva svijeta.

Anatomske značajke Chosha posebno upućuju na mogućnost poluvodenog načina života. Njegovi dodaci nalik škrgama mogli su biti prilagodba za život u vlažnim okolišima, uz obale, u močvarama ili drugim područjima gdje su se kopnena i vodena staništa dodirivala. Takvo bi okruženje moglo predstavljati važnu fazu u evoluciji kukaca. Umjesto naglog izlaska na kopno, njihovi su preci možda postupno razvijali sposobnost iskorištavanja novih staništa. Istraživanje također pomiče granice onoga što znanstvenici mogu smatrati najranijim kukcima. Autori rada navode da fosili poput Chosha praecursor predstavljaju najstarije nesporno identificirane kukce te mogu poslužiti kao važna vremenska točka za proučavanje širenja člankonožaca na kopno, piše Science Alert.

Posebno je zanimljivo što je pogrešna identifikacija ovog fosila trajala desetljećima, što pokazuje koliko je teško proučavati vrlo stare organizme kada su sačuvani samo kao plitki otisci u stijeni. Jedan novi način snimanja može otkriti anatomske detalje koji potpuno mijenjaju naše razumijevanje nekog fosila.

U ovom slučaju promjena nije bila mala: ono što se desetljećima smatralo mladim rakolikim organizmom pokazalo se kao neobični kukac s 24 noge koji bi mogao pružiti nove tragove o jednom od ključnih trenutaka u evoluciji životinja - osvajanju kopna.