Ohrabreni dobrim pokazateljima stanja u audiovizualnoj industriji te porastom interesa publike za domaćim filmom i uspješnom primjenom povrata poreza za inozemne produkcije (treća i četvrta sezone 'Igre prijestolja' i film 'Diana'), Hrvatski audiovizualni centar je u Hrvatskom saboru predstavio projekt takozvanog filmskog turizma
U Maloj vijećnici Hrvatskog sabora članovima više saborskih odbora predstavljene su dvije prezentacije: studija Instituta za javne financije na temu 'Gospodarski i fiskalni učinci audiovizualne djelatnosti i državne potpore' te prezentacija potencijala projekta 'Filmski turizam'. U ime domaćina zamjenik predsjednika saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te bivši ministar kulture Jasen Mesić istaknuo da 'dobri filmovi za svaku zemlju predstavljaju kulturni kapital, pa tako i za Hrvatsku, ali film ima i svoju gospodarsku vrijednost, ne samo zato što zapošljava određen broj specifičnih profesionalaca, već i zbog toga što ostvaruje vrlo dobre gospodarske i fiskalne rezultate'.
Upravo to i pokazuje studija profesora Ante Baje iz Instituta za javne financije. Iz nje je vidljivo da je domaća audiovizualna industrija na zdravim nogama te da se radi o djelatnosti koja ostvaruje dobre rezultate čak i u periodu recesije i krize. Hrvatski audiovizualni sektor je u europskim i svjetskim okvirima učinkovit i profitabilan, ali nedovoljno likvidan i prilično zadužen. Izuzetnu živost audiovizualnih djelatnosti potvrđuje i podatak da je 2011. godine zabilježen rast dobiti prije oporezivanja u odnosu na 2007. godinu od gotovo 25%. 'Godišnji učinci koje ostvaruje audiovizualni sektor nadilaze iznos državne potpore, koja na godišnjoj razini iznosi oko 70 milijuna kuna. Na svaku isplaćenu kunu poticaja u proizvodnji u državni proračun vraćaju se 1,5 do 2,3 kune. S obzirom na ove rezultate, preporučujem da se nastavi redovito istraživanje i praćenje audiovizualnog sektora, jer su njegovi fiskalni i gospodarski učinci relativno veliki, a sve se to vraća nazad u državnu blagajnu.'
Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, pred sabornicima je istaknuo sljedeće: 'Ovom prilikom našli smo se kako bismo raspravili o onim vrijednostima naše djelatnosti koje se mogu matematički izraziti i koje mogu imati veliku važnost za gospodarstvo ove zemlje.' Gospodin Hribar najavio je još i bolje rezultate i nove mogućnosti ako bude sluha i dobre volje i u drugim ministarstvima hrvatske Vlade, pored matičnog Ministarstva kulture.
Upravo takve mogućnosti hrvatske filmske i TV industrije prestavila je gošća iz Berlina, senior partner u Peacefulfish Juliane Schulze, u svom stučnom izlaganju o efektima tzv. filmskog turizma (screen tourism). Potkrijepila je to na primjerima najrazvijenijih turističkih zemalja koje su posljednjih godina uspješno razvile nišu destinacijskog turizma, a na osnovi atraktivnosti filmskih lokacija koje su postale poseban poticaj i izazov turistima diljem svijeta. Poznato je da je Novi Zeland izuzetno profitirao na činjenici da je tamo snimam 'Gospodar prstenova', dok zbog lokacija na kojima je sniman film 'Hrabro srce' Škotska bilježi 300% više turista nego ranije. 'Mjesta na kojima su snimani ovi filmovi utječu na percepciju koju turisti imaju o zemlji koju posjećuju', izjavila je Schulze. Gospođa Schulze istaknula je da je preko popularne tražilice Google termin 'Game of Thrones Croatia' pretražen 1.570.000 puta te da je s obzirom na 14,2 milijuna gledatelja serije isto toliko gledatelja vidjelo lokacije na kojima je serija snimana. 'Ove brojke pokazuju da međunarodni projekti koji se snimaju u Hrvatskoj pomažu u globalnoj vidljivosti Hrvatske, i to na način neusporediv ni sa čime dosad.' U nastavku izlaganja gospođa Shulze istaknula je da u Hrvatskoj postoje izvrsni pravni preduvjeti za razvoj filmskog turizma, no da i unatoč tome ima dosta mjesta za napredak. 'Hrvatska se pokazala kao izvrstan dubler za zemlje kao što su Australija, Francuska, Velika Britanija ili Bosna i Hercegovina, no trebalo bi raditi na osmišljavanju specifično hrvatskih priča te izgraditi strategije kako da lokacije i na filmu ostaju prepoznatljivo hrvatske lokacije.'
Nakon izlaganja svoju je podršku projektu izrazio predsjednik Odbora za turizam Goran Beus. 'U turizmu je vrlo bitan nov proizvod, tj. da nas naši gosti ne percipiraju isključivo kao destinaciju na kojoj se može konzumirati samo sunce i more. Naš je cilj postići da prestanemo biti samo sezonalna zemlja, a za to je apsolutni preduvjet stvaranje novih vrijednosti, novih proizvoda i novih atrakcija. A upravo to stvara audiovizualna industrija i zato ovaj projekt ima našu punu potporu.'
Gvozden Flego iz Odbora za odgoj, znanost i kulturu također je podržao ovaj projekt, a okupljenima se obratila i Amelija Tomašević, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba koja se kritički osvrnula na nefleksibilnost hrvatske legislative, kao i na nedostatak podrške u Hrvatskoj turističkoj zajednici, ali je izrazila potporu ovim nastojanjima. 'Čestitam vam na ovome skupu jer vidim da je ovo prvi korak prema promjeni filozofije. Filmovi imaju sve potencijale da povećaju želju i interes za posjet nekoj destinaciji – a u krajnjoj liniji to je upravo ono što i mi želimo ostvariti.'
Prezentaciju je zaključila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, koja se osvrnula na neke od poteškoća u funkcioniranju ovakvih programa, kao što su kašnjenje sredstava ili količina izdvajanja, jer ona ovisi i o granicama budžetske projekcije za tekuću i sljedeću godinu. 'Ono gdje postoji najviše nerazumijevanja je u samom sektoru kulture, gdje se ne razlikuju potpore klasičnoga tipa od poticaja. Poticaji su poseban oblik investicija, i dobiti koje ostvaruju očituju se u čitavoj državnoj blagajni, a ne samo u resoru Ministarstva kulture.' Ministrica Zlatar Violić istakla je i važnost ulaganja u spomeničku i prirodnu baštinu kao u moguće prostore snimanja te u edukaciju malih sredina. 'Radeći zajedno možemo postići dobar učinak i izbjeći pad u najveću zamku, a to je da ne iskoristimo mogućnosti koje su pred nama,' zaključila je ministrica Zlatar Violić.