SIZIFOV POSAO

Znate li koliko je teška školska torba vašeg djeteta?

  • Autor: M. C.
  • Zadnja izmjena 16.09.2015 07:16
  • Objavljeno 16.09.2015 u 07:16
Školarac škola učenik učenje

Školarac škola učenik učenje

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: tinkstock

Početkom školske godine mali i veliki školarci napunili su svoje školske torbe i svakodnevno ih moraju nositi, a neke su od njih i duplo teže od preporuke što znači da im ugrožavaju zdravlje

Školarci u višim razredima osnovne škole iz jednog predmeta znaju nositi i po tri knjige i dvije bilježnice, a dodate li tome da u jednom danu imaju po šest sati i u rasporedu se primjerice nalazi i tjelesni odgoj pa nose opremu, nikoga ne čudi ako je torba jednog petaša ili šestaša teška više od sedam kilograma

'Radi se o globalnom problemu. Neke zemlje donose nacionalne strateške dokumente sa preporukama o smanjenju težine školske torbe. Kod nas medicinska struka upozorava na problem i preporuke temelji na rezultatima znanstvenih istraživanja. Preporuka je da težinu školske torbe treba prilagoditi dobi i tjelesnoj težini djeteta. Što je dijete mlađe, granica dozvoljenog opterećenja je niža. Djeca u dobi od 6 do 7 godina ne bi trebala biti opterećena teretom većim od pet do 10 posto njihove tjelesne težine. Općenito, za školsku djecu preporuka je izbjegavati nošenje tereta većeg od 10% djetetove tjelesne težine', objašnjava Tatjana Gadže Okić, dr. med. spec. školske medicine iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. A. Štampar'. Dodaje kako se preporuke mogu pročitati na službenim internetskim stranicama Nastavnog zavoda

Ako gledamo preporuke do 10 posto težine djeteta i uzmemo li u obzir da je školarac u petom razredu težak oko 40 kilograma, torba mu ne bi trebala biti teža od četiri kilograma. Dakle, djeca na svojim leđima nose gotovo dvostruko više od preporučenog.

Kako olakšati školsku torbu i na što paziti

Prema naputku stručnjaka, prvo je pravilo individualno pristupiti izboru školske torbe. Djeca se razlikuju po tjelesnoj konstituciji i po svojim željama. Mnogi roditelji imaju iskustvo da nije lako uskladiti djetetove želje i roditeljske prioritete, a to je prije svega očuvanje djetetovog zdravlja, ali i prihvatljiva cijena.

Kada birate torbu, prednost treba dati lakšoj torbi jer prazne školske torbe mogu varirati u težini oko pola kilograma. Ne preporučuje se nositi školsku torbu na jednom ramenu. Naramenice trebaju biti široke i obložene mekanim materijalom kako se ne bi usjekle u kožu ramena. Dobro je da ima pojačano dno i stražnju stjenku zbog rasporeda tereta, a stražnja stjenka da bude obložena mekanim materijalom zbog pritiska na leđa. Zbog održanja ravnoteže i pravilnog hoda, nije dobro ako torba previše visi niz leđa, kako to djeca vole, niti ako je previsoko postavljena. Najbolji je položaj na sredini leđa.

Roditelji i učitelji zajedno mogu pomoći

Djeca ponekad nose stvari u torbama koje nisu svakodnevno potrebne, a boljom suradnjom roditelja i profesora to se može izbjeći. Zamolite na roditeljskom sastanku da profesori i učitelji malo obrate pažnju te kažu djeci što spada u osnovni pribor, a što će nositi povremeno te neka to i najave. Također, učite dijete da ne ostavlja bespotrebne knjige i bilježnice u torbi, već prati raspored sati. Papuče ili tenisice, kao i oprema za tjelesni može se nositi u posebnoj vrećici i tako barem još malo olakšati školsku torbu.

Ako dijete ima model na kotačićima, pazite da ručka kojom se torba vuče ne bude prenisko postavljena u odnosu na djetetovu visinu.

Kakve zdravstvene probleme uzrokuju preteške školske torbe?

Preteška školska torba može u djeteta biti uzrokom subjektivnih zdravstvenih smetnji u vidu umora i bolova u leđima, ramenima i vratu. Ako dijete nosi prevelik teret, tijelo mu je u neprirodnom položaju, teško će hodati i održavati ravnotežu.

'Prema nalazima sistematskih pregleda koje obavljaju timovi školske medicine, a objavljeni su u Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu, u školskoj godini 2011./12. nepravilno držanje imalo je 20posto učenika osnovnih i 27 posto učenika srednjih škola', ističe Tatjana Gadže Okić.

Što svaki roditelj može učiniti

Za pravilan rast i razvoj, uključujući mišićno-koštani sustav, najvažnija je redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana. Većina zdrave djece ima prirodnu potrebu za kretanjem pa ih treba poticati. Svaki dan najmanje sat vremena dijete treba provesti u pokretu. Pritom se misli na igru u parku, vožnju biciklom, rolanje, nogomet, graničar, badminton i sve ostale aktivnosti na otvorenom. Ako postoje uvjeti, preporučuje se uključiti dijete u sportske aktivnosti u školama ili klubovima. Primjerice, plivanje je idealan sport za pravilan razvoj lokomotornog sustava. Treba ograničiti vrijeme koje dijete provodi sjedeći pred bilo kojom vrstom ekrana. Važni su i redoviti liječnički pregledi kako bi se na vrijeme uočila eventualna odstupanja.


Sva školska djeca u Hrvatskoj imaju svog školskog liječnika i medicinsku sestru koji redovito prate rast i razvoj, kao i stanje lokomotornog sustava školskog djeteta, kroz sistematske preglede (prije upisa u osnovnu školu, u 5. i 8. razredu osnovne škole, 1. razredu srednje škole i na prvoj godini fakulteta), a u 6. razredu osnovne škole obavlja se ciljano pregled kralježnice (probir na razvojne i strukturalne deformacije lokomotornog sustava).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!