U dvjema novim knjigama, 'Taste What You're Missing' Barb Stuckey i 'Suffering Succotash' Stephanie Lucianovic, objašnjava se zašto ljudi određenu hranu vole, a određenu ne vole jesti. Dvije autorice uz pomoć genetike, psihologije i biologije objašnjavaju što utječe na naše kulinarske simpatije i antipatije, piše Huffington Post

Prije rođenja: mamina prehrana
U studiji Monell Chemical Senses Centera u Philadelphiji jedna skupina trudnica pila je sok od mrkve tijekom trećeg tromjesečja, druga skupina sok od mrkve pila je tijekom prva dva mjeseca dojenja, a treća skupina trudnica uopće nije konzumirala mrkvu. Kasnije su bebe majki koje su pile sok od mrkve preferirale žitarice s okusom mrkve više od drugih beba. Dodatna istraživanja pokazuju da se djeca žena koje pate od jutarnjih mučnina tijekom trudnoće, što može uzrokovati gubitak natrija, vrlo često rađaju s visokom sklonošću slanim jelima.

Prije rođenja: gorki okusi
Vaša DNK određuje broj osjetilnih receptora na jeziku. Znanstvenici smatraju kako četvrtina stanovništva ima snažno razvijene receptore okusa, a okuse vrlo često bolje osjećaju žene nego muškarci. Osobe s jako izraženim receptorima za okus, okuse hrane mogu doživjeti i do tri puta intenzivnije od drugih ljudi. Tako im je slatka hrana slađa, slana slanija, a gorka hrana još jače gorča. I dok osobe s manjim brojem receptora za okus mogu bez problema uživati u crnoj kavi, brokuli i prokulicama, osobama s izraženim receptorima za okus ove namirnice će biti previše intenzivne i suviše opore.

Prije rođenja: struktura hrane
Većina ljudi voli kako određena hrana mijenja strukturu u njihovim ustima, poput čokoladnog pudinga koji se od guste smjese transformira u nešto svilenkasto. Međutim ,neki ljudi u promjeni strukture hrane uživaju više nego drugi, zahvaljujući određenom genu. Što više tog gena imate, to vam slina sadrži više amilaze, enzima koji razgrađuje škrob u hrani. A što ima više amilaze u slini, to osoba više uživa u promjeni teksture hrane u ustima.

Djetinjstvo: sve što vaša obitelj ne voli
Francuski znanstvenici otkrili su kako ekspresije na tuđem licu tijekom jedenja snažno mogu utjecati na vlastitu želju za jedenjem određene hrane. Kada su sudionici istraživanja gledali zgrožena lica drugih ljudi, imali su manju želju jesti određenu hranu koja im se zapravo sviđa, a lica koja su prikazivala zadovoljstvo poticala su ih da jedu i hranu poput bubrega, pudinga od krvi i ostale hrane koju su ranije smatrali neukusnom.

Odrasla dob: hrana od koje se možemo razboljeti
Izbjegavanje mesa i biljaka koji mogu i izazvati crijevne smetnje jedan je od načina na koji su naši preci preživljavali. No današnji instinkt za preživljavanjem može biti ometen želučanom gripom ili trovanjem hranom. Tako znanstvenici kažu kako se averzija prema određenoj hrani stvara samo jednom negativnom izloženošću. Idući put kada pojedete nešto što izaziva loše sjećanje, simpatički živčani sustav će odmah stupiti na snagu. Probava će se usporiti, hrana će u želucu stajati 'poput cigle' i vjerojatno ćete se zakleti kako to više nikada nećete jesti.

Odrasla dob: skupa jela na jelovniku
Vjerojatno ćete očekivati da čaša skupoga vina ima odlična okus, i zbog toga ćete u njoj vjerojatno više uživati. Istraživači s kalifornijskog Instituta za tehnologiju i Stanforda istražili su što se događa u mozgu osoba kada ispijaju čašu caberneta od 10 i 90 dolara, što su zapravo bila ista vina. Moždane snimke pokazale su kako su ispitanici više uživali ispijajući 'skupo vino' te je zabilježena veća aktivnost u medijalnom dijelu orbitofrontalnog korteksa (područja koje bilježi užitak).

Odrasla dob: stara omiljena hrana
Tijekom vremena mnogi ljudi iskuse slabljenje osjetljivosti na mirise – osjetila koje mnogi od nas percipiraju kao okus. Procjenjuje se da oko 50 posto ljudi u dobi od 65 do 80 godina iskusi značajan gubitak njuha što su stariji. Posljedično, hrana koju smo nekada voljeli jesti postaje sve manje privlačna.