Iako su proteini trenutno najveća 'valuta' u svijetu zdrave prehrane, nisu svi izvori mesa jednako korisni za vaš organizam. Dok se neki komadi mesa smatraju saveznicima u izgradnji mišića, drugi mogu ozbiljno ugroziti zdravlje srca zbog skrivenih zasićenih masnoća. Nutricionisti su stoga proglasili apsolutnog pobjednika: pileća prsa bez kože i kostiju ostaju nedodirljiva na vrhu ljestvice s nevjerojatna 23 grama proteina i tek dva grama masti po porciji
Meso se smatra jednim od najboljih izvora koncentriranih proteina, a tipična porcija mesa osigurava više od 20 grama proteina, što je ključno za izgradnju mišića, a uz to je bogato vitaminom B12 i hem-željezom, koje tijelo apsorbira znatno lakše od onog iz biljnih izvora. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ključ zdravog odabira leži u ravnoteži između proteina i zasićenih masti, čiji je visok unos izravno povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Pobjednici u kategoriji laganih proteina
Apsolutni pobjednik u kategoriji najzdravijeg mesa su pileća prsa bez kostiju i kože. S 23 grama proteina i tek dva grama masti po porciji, piletina je najčišći izvor ovog makronutrijenta. Tamnije meso, poput zabataka ili bataka, i dalje je bogato proteinima, ali sadrži dvostruko više masnoća i samim time više kalorija. Konzumacija kože dodatno povećava unos zasićenih masnoća na čak 4 grama po porciji, što čini gotovo 20 posto preporučenog dnevnog limita.
Puretina nudi gotovo identične nutritivne vrijednosti kao i piletina, no zanimljivo je da pureće tamno meso ima blagu prednost u udjelu proteina u odnosu na piletinu. Također, puretina sadrži nešto više kolina, hranjive tvari koja igra ključnu ulogu u zdravlju mozga i kognitivnim funkcijama.
Iznenađujući aduti: Svinjski lungić i nemasna govedina
Mnoge će iznenaditi podatak da je svinjski lungić nevjerojatno posan izvor proteina, usporediv čak i s pilećim prsima. Nutricionistica Patricia Bannan za today.com ističe kako je lungić izvrstan izbor za one koji paze na unos kalorija, a žele zadržati visoku razinu proteina. S druge strane, prerađevine poput slanine i šunke treba strogo ograničiti zbog visokog udjela natrija i zasićenih masti.
Kod govedine je ključno znati odabrati pravi komad mesa. Iako je govedina neusporediv izvor željeza, udio masnoća može varirati od zanemarivih do alarmantnih. Stručnjaci savjetuju biranje bifteka ili ramsteka, koji sadrže oko 25 grama proteina uz samo 2 grama zasićenih masti. Za usporedbu, popularni ribeye steak može sadržavati i do 4 grama zasićenih masnoća, što je već petina ukupnog dnevnog limita za osobu koja unosi 2000 kalorija.
Alternativa iz mora i biljni izvori
Masnija riba poput lososa i tune bogata je dragocjenim omega-3 masnim kiselinama, dok je bijela riba niskokalorična alternativa piletini. Za one koji žele diverzificirati prehranu ili smanjiti unos mesa, nutricionisti preporučuju i biljne izvore poput tofua, grahorica, orašastih plodova te grčkog jogurta koji nudi neophodna vlakna i antioksidanse.
Krajnji savjet stručnjaka je jednostavan: ne oslanjajte se na samo jedan izvor, već gradite svoj tanjur kombinacijom kvalitetnog mesa i raznovrsnog bilja kako biste osigurali optimalno zdravlje organizma.