Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (WHO) gotovo 1,2 milijarde ljudi u svijetu koristi duhan, a 1 od 5 odraslih koristi duhanske proizvode. Hrvatska je u toj statistici daleko iznad Europskog prosjeka. Prof. dr. sc. Krunoslav Capak istaknuo je kako je čak svaki 3. stanovnik u Hrvatskoj pušač, što čini 38 % populacije.

'Nema proizvoda koji nije štetan svi su oni štetni, neki više, neki manje, neki na jedan način, neki na drugi način“, poručio je Capak.

Mnoge službe kao što su Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), liječnici obiteljske medicine te psihijatri na konferenciji ukazali su kako vrlo rade aktivno na rješavanju ovoga problema.

Prema rezultatima anketa mladi tvrde kako bez problema dolaze do cigareta, iako postoje ograničenja za one mlađe od 18. Kako bi se takav trend smanjio bitno je educirati mlade o štetnostima pušenja i ovisnosti pa tako u Hrvatskoj postoje službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti čija je uloga prevencija svih ovisnosti pa tako i one o pušenju.

Česti rizični čimbenici u konzumaciji duhanskih proizvoda kod mladih najčešće su roditeljsko i vršnjačko pušenje, normalizacija tvrdnje da 'svi puše' te traženje uzbuđenja i impulzivnost, poručuje Marija Savić iz HZJZ-a.

Slojevita ovisnost

Pušenje nije samo štetna navika, nego kronična bolest i slojevita ovisnost koja često skriva dublje psihološke, emocionalne i životne izazove, istaknula je doktorica obiteljske medicine Ines Petričušić.

'Pušenje nije navika, nego dijagnoza, to je kronična bolest i mi o tome moramo razgovarati'. Doktorica je ovu ovisnost okarakterizirala kao psihološku te višestruko slojevitu, a najčešće se iza pušenja krije još nešto veće. Kroz slučajeve pacijenata različite životne dobi pokazano je kako se iza pušenja često nalaze stres, strah od bolesti, egzistencijalna nesigurnost ili životne krize, zbog čega prestanak pušenja zahtijeva individualiziran pristup i kontinuiranu podršku.

Posebno je istaknuto kako povratak pušenju nakon pokušaja prestanka ne treba promatrati kao neuspjeh, nego kao dio procesa liječenja. 'Relaps nije neuspjeh i moramo biti svjesni toga', rekla je dr Petričušić.

Kako pomoći

Ministarstvo zdravstva i HZJZ sa županijskim zavodima za javno zdravstvo intenzivno rade na pružanju pomoći kod borbe sa ovisnosti o pušenju.

Također za mlade postoji i dodatna služba za školsku medicinu čiji je to jedan od glavnih zadataka edukacija i informiranje o štetnosti pušenja te podrška onima koji se oko toga dvoume. Na terenu djeluju službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti čiji je također posao prevencija svih ovisnosti, pa tako i pušenja.

Dr. Ines Balint ističe kako liječnici obiteljske medicine imaju ključnu ulogu u prevenciji pušenja i poticanju prestanka pušenja, čak i kroz kratke razgovore tijekom redovitih pregleda.

'Bitno je potaknuti odluku o prestanku pušenja, povezati se s pacijentom, pitati ga, savjetovati kako može prestati pušiti te pružiti podršku svaki puta kad dođe k nama' kaže Balint. Naglašeno je da suvremeni pristup ne uključuje osuđivanje pušača, nego partnerski odnos i kontinuiranu podršku za promjenu ponašanja.

Poseban naglasak stavljen je na edukaciju zdravstvenih djelatnika i zdravstvenu pismenost građana kako bi se smanjili faktori rizika poput pušenja. 'Znanje o bolestima, o faktorima rizika i našeg stanovništva Republike Hrvatske jako je bitno', poručuje Balint.

Uloga industrije u prevenciji

Doktor Hugo Tan, glavni medicinski direktor BAT-a (British American Tobacco) naglasio je da je fokus tvrtke usmjeren na istraživanje i razvoj bezdimnih nikotinskih proizvoda te na koncept smanjenja štete od pušenja. 'Svi naši trenutni napori usmjereni su na smanjenje štete od duhana', poručio je.

Kao primjer dr. Tan naveo je Švedsku, gdje je dostupnost alternativnih nikotinskih proizvoda povezana sa značajnim padom prevalencije pušenja. 'Dostupnost bezdimnih proizvoda pomogla je smanjenju prevalencije pušenja u Švedskoj na razinu blisku zemlji bez dima'.

Rezultati istraživanja pokazuju znatno nižu izloženost određenim štetnim tvarima kod nikotinskih vrećica usporedbi s klasičnim cigaretama. 'U usporedbi s cigaretama, oralne nikotinske vrećice pokazale su smanjenje od gotovo 99 posto glavnih toksina', zaključio je.

Doc. dr. sc. Danko Relić, član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, osvrnuo se na pitanje regulacije novih nikotinskih proizvoda, s posebnim naglaskom na nikotinske vrećice. Istaknuo je da u Hrvatskoj postoji jasna zabrana prodaje maloljetnicima, no da ova kategorija proizvoda još uvijek nema cjelovit regulatorni okvir. Relić je naglasio kako tu prazninu treba popuniti razmjernim i provedivim rješenjima, oslanjajući se na postojeće primjere iz Europske unije koji omogućuju reguliranu dostupnost, javnozdravstveni nadzor i edukaciju. Pritom je istaknuo da industrija može biti dio rješenja samo ako djeluje pod jasnim pravilima javnog zdravlja. Takav pristup sprječava nered na tržištu, štiti mlade i potrošače te izbjegava nerazmjerne zabrane koje mogu potaknuti razvoj ilegalnog tržišta.