Jednostavan slijed pokreta poznat kao Lurijin test može pokazati ima li osoba poteškoća s motoričkim planiranjem i izvršnim funkcijama. Ipak, valja naglasiti i da njegov rezultat sam po sebi nije dovoljan za dijagnozu demencije
Neurolog Adnan Husein na društvenim je mrežama pokazao jednostavan test koji uključuje samo tri pokreta rukom, a liječnicima može pomoći u prepoznavanju određenih kognitivnih teškoća, odnosno demencije.
Riječ je o Lurijinu testu, poznatom i kao test 'šaka–rub–dlan'. Od osobe se traži da pravilnim redoslijedom izvede tri različita pokreta, piše Express.co.uk.
Najprije jednom rukom oblikuje šaku i položi je na otvoreni dlan druge ruke. Zatim šaku otvara i na suprotni dlan prislanja bočnu stranu ruke uz mali prst, poput pokreta u karateu. Na kraju ruku okreće dlanom prema dolje i polaže je ravno na drugi dlan.
Ne mogu svi izvesti te pokrete glatko
Prema Huseinovim riječima, tim se pokretima provjeravaju moždane funkcije potrebne za planiranje, pamćenje i pravilno izvođenje određenog slijeda radnji.
‘Neki ljudi ne mogu glatko izvesti te pokrete’, rekao je neurolog. ‘Ponekad neprestano ponavljaju isti pokret ili pogriješe redoslijed’, dodao je.
Istraživanje provedeno na 383 osobe u klinici za demenciju pokazalo je da je test bio abnormalan kod 54,9 posto oboljelih od Alzheimerove bolesti te kod 69,8 posto osoba s frontotemporalnom demencijom. Poteškoće su zabilježene i kod 21,4 posto osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, ali i kod 2,3 posto ispitanika bez kognitivnih poremećaja.
Test nije dovoljan za dijagnozu demencije
Test pritom nije mogao razlikovati Alzheimerovu bolest od frontotemporalne demencije, što potvrđuje da se ne može koristiti kao samostalan dijagnostički alat. Rezultati su objavljeni u stručnom časopisu International Psychogeriatrics.
Demencija je zajednički naziv za niz progresivnih stanja koja zahvaćaju mozak. Ovisno o njezinu tipu, postupno se narušava rad živčanih stanica u pojedinim dijelovima mozga, zbog čega se mogu pojaviti teškoće s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i razumijevanjem.
Može se razviti u bilo kojoj životnoj dobi, no mnogo je češća među osobama starijima od 65 godina.