Gotovo 60 posto kalorija koje unose odrasli Amerikanci dolazi iz ultraprocesirane hrane, a među djecom taj udio doseže približno 70 posto. U tu skupinu ubrajaju se gazirana pića, pakirane žitarice, grickalice i prerađeno meso, prenosi Science Daily.

Ti industrijski proizvodi najčešće sadrže rafinirane masti i ulja, šećere, škrob, sol te različite aditive kojima se poboljšavaju okus, tekstura i rok trajanja, često nauštrb nutritivne vrijednosti.

Sve je više istraživanja koja veliku konzumaciju ultraprerađene hrane povezuju s pretilošću, metaboličkim bolestima, upalnim procesima, bolestima srca i krvnih žila te prijevremenom smrću. Znanstvenici pretpostavljaju da bi takva prehrana mogla pridonijeti razvoju raka poremećajima metabolizma, jačanjem upala i oksidativnog stresa te promjenama crijevnog mikrobioma.

Rak prostate najčešći iza raka pluća

Novo istraživanje Medicinskog fakulteta Charles E. Schmidt pri Sveučilištu Florida Atlantic pokazuje da bi muškarci koji jedu više ultraprocesirane hrane mogli biti izloženi povećanom riziku od raka prostate. Riječ je o najčešće dijagnosticiranom raku među muškarcima u SAD-u i drugom najčešćem uzroku njihove smrti od karcinoma, odmah iza raka pluća.

U studiji, objavljenoj u časopisu The American Journal of Medicine, analizirani su nacionalno reprezentativni podaci 17.024 američka muškarca u dobi od 18 godina naviše, prikupljeni između 2003. i 2023. godine u sklopu Nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane.

Istraživači su analizirali dva 24-satna zapisa prehrane svakog sudionika i izračunali udio dnevnih kalorija iz ultraprocesirane hrane. Namirnice su razvrstane prema sustavu NOVA, a ispitanici podijeljeni u četiri skupine – od onih kojima je takva hrana osiguravala manje od približno 20 posto kalorija do onih kod kojih je taj udio premašivao 44 posto.

Rizik viši za približno 30 posto

U usporedbi s muškarcima koji su konzumirali najmanje takve hrane, ispitanici iz preostale tri skupine imali su 29 posto viši rizik od raka prostate, a u dvjema skupinama s najvećim unosom rizik je bio viši za 30 posto.

Povezanost je ostala statistički značajna i nakon što su istraživači uzeli u obzir dob, rasnu i etničku pripadnost, pušenje te materijalni status. Nakon tih prilagodbi povećanje rizika kretalo se od 24 do 31 posto.

'Među odraslim muškarcima u ovom nacionalno reprezentativnom uzorku američke populacije oni koji su konzumirali više ultraprocesirane hrane imali su značajno viši rizik od naknadnog razvoja raka prostate', rekao je glavni autor studije Charles H. Hennekens, profesor medicine i preventivne medicine na Sveučilištu Florida Atlantic.

'Ovi rezultati pridonose sve brojnijim dokazima o ozbiljnim štetnim učincima ultraprocesirane hrane na zdravlje te naglašavaju potrebu za velikim opservacijskim istraživanjima i randomiziranim studijama koje bi tu pretpostavku mogle primjereno ispitati', dodao je.

Zdravija hrana mnogima nije dostupna

Suautor studije Timothy De Ver Dye upozorio je da smanjenje konzumacije ultraprocesirane hrane nije samo pitanje osobnog izbora.

'Zdravstveni djelatnici trebali bi biti svjesni toga da mnogi pacijenti teško dolaze do zdravijih namirnica ili si ih ne mogu priuštiti. Rješavanje tog problema zahtijevat će mjere koje nadilaze individualne izbore i povećavaju dostupnost hranjive, minimalno prerađene hrane', rekao je.

Američko društvo za borbu protiv raka procjenjuje da će ove godine rak prostate biti dijagnosticiran kod više od 333.000 muškaraca u SAD-u, a da će ih više od 36.000 umrijeti od te bolesti. U svijetu je 2022. godine tu dijagnozu dobilo gotovo 1,5 milijuna muškaraca dok ih je blizu 400.000 umrlo.

Hennekens je poručio da bi zdravstveni djelatnici trebali poticati pacijente na zdrave životne navike i pomoći im u smanjenju unosa ultraprocesirane hrane. Rezultate ove studije, dodao je, treba promatrati kao dio širih nastojanja usmjerenih na zdraviji način prehrane.