Znanstvenici vjeruju da bi taj dosad nedovoljno poznat proces mogao pomoći objasniti zašto starenje povećava rizik od demencije i drugih neurodegenerativnih bolesti.

Godinama znamo da je dob najveći pojedinačni čimbenik rizika za demenciju, no još uvijek nije potpuno jasno što se tijekom starenja događa u mozgu i zašto on s vremenom postaje osjetljiviji na bolesti. Nova studija koju su podržali američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) otkrila je dosad skriven proces koji bi mogao dati dio odgovora.

Istraživači sa Sveučilišta California San Diego, New York Genome Centera i Sveučilišta California Irvine analizirali su moždano tkivo 40 neurološki zdravih osoba u dobi od 20 do 95 godina.

Posebno su proučavali hipokampus, područje mozga presudno za učenje i pamćenje – funkcije koje često prve počinju slabjeti kod Alzheimerove bolesti.

Imunološki sustav mozga počinje se mijenjati

Najzanimljivije otkriće odnosilo se na mikrogliju, imunološke stanice koje možemo zamisliti kao svojevrsne čuvare mozga. One nadziru okolinu, uklanjaju oštećene stanice i ostatke te sudjeluju u obrani živčanog sustava.

No istraživači su otkrili da se njihov sastav s godinama mijenja. Počevši od srednje životne dobi, dio mikroglije postupno nestaje, a sve veću ulogu preuzimaju imunološke stanice koje u mozak dolaze iz krvi. Problem je u tome što te stanice mogu imati izraženije upalno djelovanje. Znanstvenici zato pretpostavljaju da bi ova promjena mogla pridonositi kroničnoj upali u mozgu, procesu koji se povezuje s neurodegenerativnim bolestima i kognitivnim propadanjem.

Ipak, ovo istraživanje ne znači da se na 50. rođendan u mozgu odjednom uključi neki prekidač.

Riječ je o procesu koji se ubrzava tijekom srednje životne dobi, a njegov tijek može se znatno razlikovati među ljudima.

'Starenje je najveći pojedinačni čimbenik rizika za demenciju, ali naše razumijevanje načina na koji ono pokreće bolest još uvijek je nepotpuno', rekao je Richard Hodes, direktor američkog Nacionalnog instituta za starenje.

Novo otkriće, smatra, moglo bi predstavljati još jedan važan dio slagalice.

Slabi i barijera koja štiti mozak

Istraživači su primijetili i promjene na krvno-moždanoj barijeri, zaštitnom sustavu koji kontrolira što iz krvotoka može dospjeti u moždano tkivo. S godinama njezina funkcija može slabjeti, što bi moglo olakšati ulazak imunoloških stanica iz krvi u mozak.

Analiza je otkrila i široke promjene u aktivnosti gena i DNK povezane sa starenjem, što dodatno pokazuje da starenje mozga nije samo jednostavan proces postupnog 'trošenja'. Zašto je ovo otkriće važno? Najzanimljivija mogućnost krije se upravo u činjenici da dio stanica koje se mijenjaju dolazi iz krvi. To bi teoretski moglo značiti da su dostupnije budućim terapijama nego stanice duboko unutar mozga. Ako znanstvenici uspiju utvrditi što pokreće njihovo nakupljanje i kakvu točno ulogu imaju u neurodegeneraciji, jednog dana možda će biti moguće djelovati na taj proces prije nego što nastane ozbiljno oštećenje.

No do toga je još dug put.

Studija je provedena na samo 40 uzoraka postmortalnog moždanog tkiva i analiziran je hipokampus, pa rezultate treba potvrditi na većem broju ljudi i u drugim dijelovima mozga. Također, istraživanje ne pokazuje da ove imunološke promjene same uzrokuju demenciju.

Zbog novih nalaza zasad nema posebne preporuke koju bi ljudi oko 50. godine trebali slijediti.

Njihova je vrijednost prije svega u otvaranju novog pravca istraživanja – i mogućnosti da srednja životna dob predstavlja važnije razdoblje za buduće zdravlje mozga nego što smo dosad mislili.