Današnji datum u povijesti Splita zauzima posebno mjesto. Prije točno 144 godine, 28. listopada 1882., dogodila se jedna od najvažnijih političkih promjena u novijoj povijesti grada. Nakon dugogodišnje prevlasti autonomaša, Split je dobio prvu hrvatsku općinsku upravu, a hrvatski jezik napokon je zauzeo mjesto koje mu je dotad bilo uskraćivano u službenom radu gradske vlasti.

U drugoj polovici 19. stoljeća Split je bio poprište žestokih političkih sukoba narodnjaka i autonomaša. Dok su narodnjaci zagovarali hrvatski nacionalni preporod, politički život grada godinama je obilježavala autonomaška struja predvođena Antonijem Bajamontijem. Borba se nije vodila samo za upravljanje gradom, nego i za jezik, školstvo te kulturni identitet Splita.

Prekretnica je stigla na općinskim izborima u srpnju 1882., kada je pobijedila Narodna stranka. Među najistaknutijim predstavnicima narodnjačkog pokreta bili su Gajo Bulat i Vid Morpurgo. Njihova izborna pobjeda otvorila je put uspostavi hrvatske općinske uprave, ali napetosti nisu prestale ni nakon izbora.

Prvi put hrvatski jezik na sjednici Općine

Povijesna sjednica održana je 28. listopada 1882. godine. Prema povijesnim zapisima, nazočilo joj je 29 vijećnika, dok se izabrani autonomaši nisu pojavili. Sjednicom je predsjedavao najstariji vijećnik Ivan Brajević, koji je prvi put u splitskoj općinskoj upravi progovorio hrvatskim jezikom.

Za prvog načelnika nove hrvatske općinske uprave jednoglasno je izabran odvjetnik Dujam Rendić-Miočević. Među izabranim općinskim prisjednicima bio je i Gajo Bulat, koji će nekoliko godina poslije također postati splitski načelnik.

Na istoj sjednici odlučeno je da će se hrvatski jezik koristiti kao službeni jezik općinskih sjednica te da će biti uveden i u osnovne škole. Time je izborna pobjeda narodnjaka dobila i svoje najvažnije političko i kulturno značenje.

Pobjeda koja je nadrasla granice grada

Događaji u Splitu snažno su odjeknuli i izvan Dalmacije. U vrijeme kada je grad još bio dijelom Austro-Ugarske Monarhije, uspostava hrvatske općinske uprave predstavljala je veliku pobjedu hrvatskog narodnog preporoda.

Svečano ustoličenje Dujma Rendića-Miočevića održano je 9. studenoga iste godine. Ipak, datum koji je ostao zapisan kao velika prekretnica bio je upravo 28. listopada, kada je nova uprava prvi put zasjedala.

Na taj događaj danas podsjeća spomen-ploča na nekadašnjoj kući Pavlović, u kojoj se održala povijesna sjednica, a u kojoj danas djeluje Glazbena škola Josipa Hatzea.

I dok se 28. listopada u Splitu najčešće povezuje s osnutkom Torcide 1950. godine, isti datum ima i mnogo stariju povijesnu važnost. Gotovo sedam desetljeća prije osnutka najstarije organizirane navijačke skupine u Europi, upravo je na taj dan Split napravio jedan od najvažnijih koraka u svojoj političkoj i kulturnoj povijesti.